Europska investicijska banka, u sklopu je svog istraživanja o stavovima Europljana o klimi, otkrila kako bi se 73 posto Hrvata koji razmišljaju o nabavi automobila pri sljedećoj kupnji odlučili ili za hibridno ili za električno vozilo. Pri tome bi se podjednak broj Hrvata odlučio za vozilo na hibridni (36 %) odnosno električni (37 %) pogon. U usporedbi s drugim zemljama u EU, slično kao i Hrvati razmišljaju Mađari (72 %) i Slovenci (71 %), dok su Austrijanaci (51 %) i Česi (48 %) malo manje skloni električnim ili hibrdinim vozilima.
S druge strane, 27 posto Hrvata i dalje bi se opredijelilo za benzinca ili dizelaša, dok je istog mišljenja 33 posto Europljana. Iznenađuje da bi stariji radije kupili električni auto, a mlađi benzinca ili dizelaša.
Tako među Hrvatima koji razmišljaju o kupnji električnog automobila posebno je zainteresirano 52 % građana starijih od 65 godina i 34 % onih u dobi od 30 do 64 godine te tek 30 % Hrvata mlađih od 30 godina. Mladi Hrvati skloniji su kupnji vozila na benzinski ili dizelski pogon za koje bi se odlučilo njih 41 %.
Hibridna vozila bila bi prvi izbor za Hrvate u dobi od 30 do 64 godine (njih 40% kupilo bi hibridni automobil, dok bi stariji građani birali hibridna vozila tek u 30 posto slučajeva.
Općenito, Europljani koji razmišljanju o kupnji automobila u pravilu su najskloniji hibridnim vozilima (39 %), dok su im benzinska i dizelska vozila na drugom mjestu (33 %), a električna na trećem (28 %). Dok su Kinezi koji razmišljaju o nabavi automobila najskloniji kupnji električnog vozila (44 %), Amerikanci bi se prvo odlučili za hibridno vozilo (38 %), zatim za benzinsko ili dizelsko (33 %), a tek onda za električno vozilo (29 %).
Unatoč nekim očitim generacijskim razlikama, hrvatski građani sve više prilagođavaju svoje navike u području mobilnosti i potrošnje tako što prelaze na održivija rješenja radi borbe protiv klimatskih promjena. Ti pomaci u ponašanju pojedinaca pokazuju da su se ljudi svih dobi u svojem svakodnevnom životu spremni još snažnije založiti za davanje doprinosa ublažavanju klimatske krize. Ta je namjera jasno iskazana tijekom konferencije COP26 i očit je pokazatelj podrške naporima koje ulažemo u promicanje zelene tranzicije. Zajedničkim radom možemo zaštiti Hrvatsku, a posebno njezinu predivnu obalu, od razornih posljedica klimatskih promjena i drago mi je što u građanima Hrvatske vidim saveznike u toj sudbonosnoj borbi. EIB je klimatska banka EU-a, tako da je među njegovim ključnim zadaćama i financiranje inovativnih projekata okrenutih električnoj mobilnosti te drugim održivim rješenjima u području mobilnosti koja doprinose gradnji dekarbonizirane budućnosti za sve građane, istaknula je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska.
Izvor: EIB
