Je i NFT (non-fungible tokens, odnosno nezamjenjivi tokeni) samo prolazan internetski trend, potencijalni balon koji će se ispuhati i učiniti bezvrijednim milijune dolara koji se ulažu u njega ili ćemo u budućnosti sve više digitalnih proizvoda kupovati i posjedovati upravo na ovaj način? Odgovor, naravno, još ne znamo, a mišljenja stručnjaka su različita, no većina njih se slaže kako nije riječ o prolaznom trendu, već o standardu prilagođenom digitalnim vremenima u kojima živimo.

Podsjetimo, NFT se odnosi na digitalnu imovinu čije se vlasništvo potvrđuje tehnologijom blockchain. Ono što je zbunjujuće i mnogima u potpunosti nejasno jest činjenica da se npr. neka fotografija, videozapis ili sportska memorabilija koja se prodaje kao NFT može jednostavno besplatno preuzeti na računala i mobilne uređaje, a opet neki za takve digitalne umjetnine plaćaju nevjerojatne svote. Npr. digitalni umjetnik Beeple svoj najpoznatiji rad prodao je za više od 69 milijuna dolara - riječ je o kolažu njegovih radova za koji je netko platio tako veliku svotu, a vi taj isti kolaž možete besplatno snimiti na svoje uređaje. Razlika je u tome što će osoba koja je platila skoro 70 milijuna dolara imati certifikat da je ona pravi vlasnik originala koji je prodao Beeple, što je potvrđeno u blockchainu.

NFT je postao toliko popularan da se putem posebnih platformi danas prodaju i tvitovi, novinski članci, glazba, interaktivne digitalne kartice za kolekcionare pa čak i digitalne kuće koje morate platiti više od prave kuće, ali u njima ne možete živjeti, već ih možete razgledavati u virtualnom svijetu na vašem računalu. I pri tome imati potvrdu da je to baš vaša (digitalna) kuća. Jedan od kritičara takvog trenda i NFT-a je poznati komičar John Cleese koji je na svom iPadu nacrtao most i prodaje ga kao NFT - stavio ga je na aukciju, a osoba koja plati više od 69 milijuna dolara, dobit će original tog mosta.

Dok je Cleese svojim potezom pokušao ukazati na besmislenost prodaje stvari u digitalnom svijetu, Kenny Gold s Ad Weeka u svojoj je kolumni pokušao objasniti drugu stranu medalje i zašto NFT nije samo prolazan trend, već trend koji će se zadržati. Svoje razmišljanje objasnio je na primjeru NBA Top Shota, platforme putem koje se prodaju kratki videozapisi, odnosno trenutci s utakmica američke košarkaške lige. Takve trenutke, naravno, možete besplatno pogledati na internetu i preuzeti na računalo, no možete ih kupiti putem Top Shota i, za određeni iznos (u nekim slučajevima čak 200 tisuća dolara) postati njihovi vlasnici.

U ovakvim slučajevima Gold stavlja naglasak na povezivanje korisnika i stvaranje različitih zajednica koje se okupljaju u digitalnom svijetu. Kolekcionari tradicionalnih sportskih kartica (a to se može reći i za sve ostale kolekcionare) svoje su kolekcije mogli pokazivati samo malom broju ljudi s kojima su komunicirali uživo, no u digitalnom svijetu nema ograda i svoje kolekcije možete pokazati i s njima se pohvaliti svima. Kolekcionarstvo, povezivanje u zajednice, a u slučaju NBA Top Shota i podrška omiljenom klubovima samo su neki od razloga zbog kojih bi se ludnica oko NFT-a i digitalnog kolekcionarstva mogla nastaviti i u budućnosti jer korisnicima pruža neku dodatnu vrijednost, sličnu kao i kod klasičnog kolekcionarstva.

Naravno, pitanje je hoće li ljudi i u budućnosti plaćati milijune dolara za običan tvit ili digitalne kuće ili će se s vremenom tržište ipak normalizirati i fokusirati na konkretnije stvari - prodaju glazbe, digitalnih umjetnina, sportske memorabilije itd.