Samo u Velikoj Britaniji prošle godine cyber kriminalci službeno su oštetili internetske korisnike za oko 670 milijuna funti, no s obzirom na veliki broj neprijavljenih slučajeva, ta je brojka sigurno puno veća. Na udaru kriminalaca našli su se i korisnici iz Hrvatske (neke banke i klijenti banaka, odnosno korisnici čija su računala zaražena CryptoLockerom itd.), a sigurnosni stručnjaci upozoravaju kako će broj takvih prijevara i cyber napada s godinama još više rasti te bi štete mogle biti sve veće.
Istraživanje koje je provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da 54 posto žrtava cyber kriminala želi saznati tko stoji iza tih napada i prijevara, no u tome na kraju uspije samo njih 14 posto tako da se veliki broj kriminalaca na kraju izvuče.
Na The Daily Mailu objavili su popis najvećih cyber prijevara koje prijete korisnicima na internetu:
Krađa novca s bankovnih kartica – kartice se koriste za kockanje ili kupovinu na internetu, odnosno kartice se kloniraju pa se s njih izvlači novac.
Prijevare povezane s proizvodima koji ne postoje – korisnici kupuju proizvode koji ne postoje, ukradene proizvode ili lažne proizvode koji se uvelike razlikuju od reklamiranih proizvoda
Kupovina putem interneta i aukcije – postoji brojni načini prijevara koji uključuju lažne internetske stranice i servise plaćanja za koje se na prvi pogled čini da su legalni, ali njima upravljaju prevaranti. Jedan od češćih načina prijevara u posljednje vrijeme uključuje i iskorištavanje aplikacija za šoping.
Prijevare na stanicama za upoznavanje – uključuje upoznavanje sa žrtvama u chat sobama ili na društvenim mrežama, a nakon upoznavanja i povezivanja sa žrtvama, prevaranti igraju na emocije i nagovaraju ih da im pošalju novac (tvrde da su u teškoj financijskoj situaciji i slično i, naravno, uvjeravaju žrtve da će im vratiti novac)
Virusi, spyware, malware – brojni su načini na koji korisnici mogu pokupiti maliciozni softver s interneta, a cyber kriminalci tada mogu preuzeti kontrolu nad njihovim računalima, ukrasti privatne podatke, tražiti otkupninu za njih itd.
Hakiranje profila na društvenim mrežama i e-mailova – pristupanjem profilima na mrežama i e-mailovima hakeri mogu saznati gotovo sve o tim osobama i te informacije iskoristiti za daljnje prijevare, ucjene i slično.
Prijevare s iznajmljivanjem – uključuju plaćanje naknade ili cijele stanarine za stanove/prostore koji ili ne postoje ili su u isto vrijeme iznajmljeni većem broju ljudi.
Prijevare s kartama – prodaja karata za koncerte i događaje koji ili ne postoje ili su povezane s kompanijama koje ne postoje
Foto: Thinkstock
