Meteorit pod nadimkom Crna ljepotica (Black Beauty), otkriven u Maroku 2011. godine, nudi nove uvide u drevnu povijest Marsa. Formalno poznata kao Sjeverozapadna Afrika 7034, ta je marsovska stijena nastala prije 4,45 milijardi godina i sadrži tragove o hidrotermalnoj prošlosti Crvenog planeta.
Aaron Cavosie sa Sveučilišta Curtin i njegov tim analizirali su kristal cirkona veličine samo 50 mikrometara unutar meteorita. Cavosie taj meteorit opisuje kao kamen iz kante za smeće.
To je prekrasan švedski stol marsovske povijesti, mješavina vrlo starih i vrlo mladih stijena. Ali mnogi fragmenti u njemu među najstarijim su komadima stijena s Marsa, kaže.
Cirkon, kristaliziran u magmi ispod površine Marsa, sadrži željezo, aluminij i natrij u tankim slojevima poput ljuski luka.
Pitali smo se gdje se drugdje mogu pronaći ovakvi elementi u kristalu cirkona? pojašnjava Cavosie.
Njegov tim identificirao je slične kristale na nalazištu rude zlata u Južnoj Australiji, koji su nastali hidrotermalnim procesima.
Poznato je da se te vrste cirkona stvaraju samo tamo gdje su hidrotermalni procesi, sustavi tople vode, aktivni tijekom magmatizma, objašnjava on. Studija vezana za to objavljena je u časopisu Science Advances.
Cirkon je izdržao drevni udar koji je Crnu Ljepoticu izbacio s Marsa prije pet do deset milijuna godina, no njegova je kristalna struktura ostala netaknuta. Cavosie napominje da odsutnost oštećenja od zračenja potvrđuje da su dodatni elementi ugrađeni tijekom njegova formiranja, a ne kasnije kontaminacije.
Eva Scheller sa Sveučilišta Stanford, koja nije sudjelovala u istraživanju, sugerira da to otkriće upućuje na vodenu paru ispuštenu u Marsovu atmosferu prije nego što su nastale rijeke i jezera.
U tako staroj dobi od 4,5 milijardi godina nalazimo se u vremenu kada je Mars formiran. Dakle, to bi označilo dokaz nekog od najranijih ponašanja vode na Marsu, kaže ona.
Izvor: New Scientist
