Vjerojatno nema osobe koja prati gaming scenu u Hrvatskoj, a koja ne poznaje imena Lavvek i PVT Mole. Obojica su dio hrvatske gamerske scene više od desetljeća, a aktivni su i na društvenim mrežama i u A1 Adria Ligi.
Sjeli smo s Lukom Črnelijem (Lavvekom) i Nenom Hadžihajdićem (PVT Mole) i pretresli teme poput može li se biti profesionalni gamer u Hrvatskoj, kako se postaje profesionalac, kako će gaming izgledati u budućnosti i mnogo više.
Koliko godina se bavite gamingom?
Lavvek: Doslovno sam u gamingu tamo negdje od 7. razreda osnovne škole, znači više od pola svog života. Nekih 14 godina gejmam. To je sve bilo do neke 19-20 godine na nekakvoj casual razini, za zafrkanciju i uživanje. Onda nakon što sam krenuo igrati jednu kartašku igricu, tu su krenuli prvi veliki turniri, prvi rezultati za mene, prvi streamovi, publika i tako dalje. Tako da se od neke 20. do sad formalno bavim gamingom.
PVT Mole: Ja sam malo stariji od Lavveka, 35. godina imam, što znači da se bavim gamingom preko 20, sigurno 25 godina. Sa 10 sam već krenuo oštro u neke natjecateljske scene, što se tiče nas tamo u Kutini, pošto smo imali igraonicu pa smo onda igrali tekmu, pa smo si nadoplaćivali 3 kune pobjeda plus kuna za gol. Tako da smo već ko klinci zarađivali dobre novce. Nisam bio toliko natjecatelj, ali je bila dobra zarada. A baš da se bavim gamingom, da mi je to posao 5-6 sati dnevo, je posljednjih 5-6 godina.
Može li se u Hrvatskoj živjeti od gaminga?
Lavvek: Definitivno da može, samo je pitanje na koji način gledate gaming. Možemo ga gledati kroz snimanje videa na YouTubu, kroz prenošenje uživo, tu su i turniri ako se želiš natjecati. A opet, ako si toliko stvarno dobar da te prepozna neka strana organizacija, pa postaneš onaj profesionalni esportaš, onda možeš jako lagodno živjeti od toga.
PVT Mole: Dobro je Lavvek rekao, ovisi s čim se baviš. Iskreno u posljednje vrijeme se u A1 Adria Ligi, igrači koji dođu na scenu prepoznaju se. Problem je što u Hrvatkoj nije baš jaka natjecateljska scena i nema organizacija koje bi platile igrače. Ali u posljednjih godinu dana će se naći, ovisi o igri, da će vas platiti kao profesionalnog igrača. No, još smo daleko od svjetske scene.
Koliko je hrvatska scena promijenila posljednjih godina? Koliko je gaming u Hrvatskoj prepoznat?
Lavvek: To je još kod nas problem, ali ne samo kod nas, već i vani. Jednostavno neke starije generacije se još nisu prilagodile na ta nova, modernija zanimanja. Isto kao što je u njihovo vrijeme bilo čudno dolazak televizora ili mobitela. Tako im je čudan dolazak i ovakvih zanimanja, kad im netko kaže da igra doma igrice i zarađuje. Moj dan izgleda tako da imam 2 sata fizičkog treninga, pa pričam sa psihologom, pa imamo neke analize, pa imam 4-5 sati igranja. Još uvijek vidim da te starije generacije koje nisu toliko upućene u to, ne prihvaćaju to kao nekakava zanimanja, posao, nego to sve gledaju kroz sferu zafrkancije i uživanja za mlade ljude. Mislim da kako će vrijeme prolaziti, kako ćemo mi postati ta starija generacija, da ćemo puno lakše prihvaćati te tehnologije baš jer je u naše doba došao taj veliki tehnološki bum. Kad ćemo mi imati 50, ako će doći neki metaverse, lakše ćemo to moći prihvatiti nekog starija generacija današnje tehnologije.
PVT Mole: Upališ Facebook, vidiš naslov da se od gaminga može zarađivati, prva stvar u komentarima koju vidiš je da treba uzeti lopatu i lopatati. I ima tisuću lajkova. To sve govori o ljudima koji nisu svjesni. Istina je da priča o poslu koji traje 8 sati, znam CS:GO ekipu koja je 8 sati vježbala kako se baca od jednog zida do drugog bomba kako bi točno pala na određeno mjesto. Oni su to 8 sati vježbali da bi bili savršeni kad dođu na turnir, koji je od 100 tisuća dolara. I onda imaš i svoje psihologe, analitičare i bez obzira na to... Danas još uvijek si podcijenjen, ali opet s druge strane mislim da mora proći, barem jedna generacija poslije ove, da bi se shvatilo koliko gaming ima značaj u svijetu.
Spomenuli ste analitičare, trenere,... koliko je u Hrvatskoj potrebno uložiti u sebe pa da dođeš na profesionalni nivo?
Lavvek: Definitivno, mislim najbolji primjer nam je Luka Perković - Perkz, dečko iz Zagreba koji je sa 16 godina otišao u Francusku pa Njemačku i koji konkurira tim najboljim azijskim ekipama na svjetskoj razini. Koji se pokazao kao jedan od najboljih zapadnih igrača u povijesti League of Legends. Mislim da je najvažniji osobni mindset i da si moraš sam posložiti prioritete. Ako ti je prioritet da budeš nogometaš, moraš se odreći svega sa strane što te koči. Tako je i u ovome, ako ti je prioritet da budeš profesionalni esportaš u bilo kojoj igrici, ti moraš biti svjestan da to zahtijeva jako puno odricanja od prijatelja, ekipe, izlazaka, alkohola, od svih loših i štetnih stvari i da tvoj fokus mora biti 100 posto na igrici. Ne samo na igranju, nego i na detaljima, kako komunicirati sa suigračima jer su to sve timske igrice, kako se ponašati na bini kad 5 ili 6 sati moraš biti koncentriran na najvišoj razini. Tako da je tu jako puno faktora u igri. Ali sve počinje od samog sebe, ali i od doma. Tako je A1 Adria Liga izvrsna prilika da se pokažeš na regionalnoj sceni, a onda i na europskoj sceni.
Godinama se termin "esportaš" omalovažavao, baš zbog ovog "sporta". No, činjenica je da je i igranje videoigara fizički (a i psihički) zahtjevno. Koliko onda traje profesionalna karijera esportaša?
PVT Mole: Kontroverza je i dan danas, ali mislim da će buduće generacije to shvatiti, što se tiče esporta ili esportaša, to već dugo postoji, ali treba mijenjati mindset. Nema neke konkretne granice. Znam tim koji je imao igrača koji nema dovoljno godina da bi sudjelovao u profesionalnim turnirima. Da bi se igralo na turniru, mislim da je bilo potrebno imati 16 godina, a taj igrač, streamer imao je 13 godina. Sad kad dođe u dob za igranje na profesionalnom turniru, vjerojatno će razvaliti i biti nekoliko godina na svom vrhuncu. To može trajati, minimalno pet godina, a može netko doći i kao Modrić sa 37, ne mora biti prvi na svijetu, ali može biti u top 10 timova, a to je velik uspjeh.
Lavvek: Kako u sportu ovisi o sportu, gdje neke sportove možeš igrati do 50, neke sportove igraš do 26-27, i u esportu ovisi o igri. U nekim igrama, poput Counter strike ima igrača koji su u 30-ima i koji su na sceni petnaestak godina, i više nisu tu da budu neki mehanički guardovi, nego su onaj mozak ekipe koji radi taktike, planove . Mislim da u nekom prosjeku, možda bi rekao između 27. i 30. polako počinje pad. Jer jako se teško u igrama koje su mehanički zahtjevne, natjecati s Azijatima koji su ekstremno posvećeni tome, koji sa 18 godina, kad je na vrhuncu svojih mehaničkih sposobnosti, jako se teško natjecati s njim. Osim ako nisi mentalno i pametniji u igrici od njega pa da možeš kompenzirati.
Što nakon karijere esportaša?
Lavvek: Imam neke svoje planove, ali mislim da ima i većina današnjih esportaša. Danas već u svijetu postoji toliko esport organizacija, s toliko različitih funkcija - od trenera do analitičara, do raznih psihologa, tako da ima puno funkcija kao i u nogometu. Što jedan profesionalni nogometaš kad završi karijeru može bit - manager, trener u ekipi... Ima jako puno zanimanja vezanih uz sam sport, pogotovo igrači u esportu koji su jako dobro plaćeni. Profesionalni esportaši zarađuju ogromne sume novca, s druge strane, oni do 25. ili 27. godine zarade dovoljno za lagodan ostatak života i ako ne žele ne moraju ništa raditi. Ali ako žele, mislim da je tu veliki spektar poslova.
Što biste savjetovali nekome tko tek otkriva videoigre i svijet gaminga i esporta? Što savjetovati roditeljima? Kako uopće naći taj balans?
PVT Mole: To je stvarno često pitanje. Činjenica je da imamo hashtag odgovorno gejmanje koje promovira A1 i to zbog toga jer djeca ne znaju stati. Mi kao klinici smo morali plaćati za igranje, pa kad nismo imali novaca, morali smo stati. Ali danas je to drugačije, svako dijete može na mobitelu otkriti neku igru koju voli, a roditelji moraju biti upućeni u ono što im dijete zapravo ili skida ili igra. Nedavno je bila priča da je dečko potrošio 2000 kuna na mobilnoj igri. Roditelji se stvarno moraju informirati i trebali bi htjeti znati što im dijete radi, što želi igrati, ali naravno dati priliku, ako vide da je dijete dobro u igranju, zašto ne dati djetetu priliku da igra.
Danas ima puno streamera koji varaju i to je teško dokazati kad se igra online. Tako da kad dijete vidi nekoga da izvrsno igra, a ne može dostići tu razinu, samog će sebe sputavati. Treba biti odgovoran. Prvenstveno od kuće polazi ta odgovornost, od roditelja prema dijetetu.
Kako će izgledati gaming u budućnosti? Hoće li postati uobičajeni naćin opuštanja nakon posla ili će i dalje ostati niša za one koji to vole?
Lavvek: Mislim da je gaming oduvijek bio ljudima razbibriga, ako voliš nešto odgirati i opustiti se. Igrice su uvijek služile za opuštanje i zabavu. No, sad smo došli do te razine da smo došli do toga da imamo profesionalnu razinu.
Hoće li onda tehnologija budućnosti, od VR-a preko metaversa i dalje, promijeniti način na koji igramo?
PVT Mole: Kad gledamo posljednjih 30 godina, gaming je izrastao u biznis. I ponata je svake tvrtke da zaradi što više novaca. Siguran sam da se prije 20 godina više izlazilo van, čak i ako si imao konzolu doma, ekipa je dolazila k tebi. Meni je draže da kad igram s nekim, igramo zajedno doma, nego online. Ali činjenica je da posljednjih 20 godina, ljudi igraju sve više igara. Već sad je moguće igrati na servisima u oblaku, što znači da ti više nije potrebno jako računalo, već samo dobra veza na internet. No, trenutno je moguće samo 60fps-a, a nadam se da će se to promijeniti ubuduće. Vjerujem da će gaming prerasti u pravu branšu i to zato što će se tvrtke više uključiti pa će biti veće nagrade. Ali isto tako ti kao esportaš, moraš gledati svoju dobrobit.
Lavvek: Bit će zanimljivo vidjeti što će biti s gamingom u budućnosti. Teško je prognozirati. Ako će doći do toga da imamo esport u metaversu, onda će fizička sprema biti presudna. Ali je jako teško prognozirati kako će to izgledati. No, mogli bi doći do toga da će neki ljudi pronaći svoj život i svijet u tom virtualnom, nego u stvarnom svijetu. Što je zapravo zabrinjavajuće.
Kakvo je stanje sa ženama u gamingu u Hrvatskoj?
Lavvek: Znam svega par profesionalnih djevojaka koje igraju igre na toj razini na kojoj igramo i mi. Nekako je statistika da je više muškaraca, ali nađu se iznimke, djevojke koje mogu doći do te razine.
PVT Mole: Iskreno ne znam esportašice, ali znam u ekipi koja streama. Prijateljica streama na engleskom jeziku i to već dulji niz godina. To je nešto, po meni, normalno. Kad smo je prvi put vidjeli bilo je čudno, baš zbog toga što je iz Hrvatske. Jer uvijek kad gledaš Twitch gledaš neku stranu ekipu, međutim vidjeli smo i da streama na hrvatskom. Posljednjih 4-5 godina to se sve više budi u gamericama, nego što je to prije bilo. Nisam ni sam siguran je li njima lakše ili pristupačnije, ali meni je to nešto sasvim normalno, da ti u gaming svijetu vidiš nekoga tko voli igre, bez obzira na spol.
Kakvi su vam planovi za dalje?
Lavvek: Ja sam već sad u tim godinama gdje mi je vrijeme da se malo povučem. Šalim se. Što se tiče regionalne scene, već posljednjih pola godine nisam toliko aktivan što se tiče igranja samog Brawl Starsa, jer zahtjeva jako puno vremena da budeš na razini velikih europskih timova, tako da mislim da sam za ovu regionalnu scenu dovoljno dobar. Nakon Salzburga tu je finale nove sezone A1 Adria Lige koje bi se trebalo održati uživo na Reboot Infogameru. Čak mislim da će to finale biti moj zadnji natjecateljski turnir. To sam rekao čak i prošle godine, no stvari su se promijenile. Jer ekipa me zvala, a to ne možeš odbiti. Mislim da bi bila šteta, ako imam priliku i ekipu s kojom mogu igrati, da ne igram.
PVT Mole: Meni je osobno A1 Adria Liga ponudila tu ligu da castam FIFU. Nisam više ni gamer, već bih se volio profesionalno baviti castanjem, da li je to FIFA ili neka druga igra, zaista moraš poznavati tu igru da bi mogao castati. Zaista se nadam da ćemo to nastaviti i da ćemo ovaj put biti uživo na finalu. Svi FIFA igrači jedva čekaju da veza bude onako kako spada, da su jedan do drugoga, a ne da jedan streama iz Hrvatske, drugi iz Srbije, a veze su loše. Zato se veselim Infogameru. Ja sam već odavno u mirovini, i dalje ću gameati sigurno manje nego do sad, ali ono što sebe vidim u budućnosti, u sljedećih desetak godina, kao Drago Ćosić na HRT-u, jedan profesionalni komentator FIFE u regiji.
Lavvek i njegova ekipa Salada de Frutas nastupila je na velikom finalu Clash of Leagues u Salzburgu gdje su odmjerili snage s drugim ekipama u Brawl Starsu i vratili se u Hrvatsku s osvojenim izvrsnim drugim mjestom. S obzirom na to da su svakodnevno profesionalno u videoigrama, zanimalo nas je kako se opuštaju.
Ima sigurno desetak igrica koje upalim u mjesec dana, čisto da razbijem monotoniju, jer Brawl Stars posljednje 2,5 godine igram svaki dan, kaže Lavvek i dodaje: To je kao kad ljudi rade klasičan posao i dođu poslijepodne doma i kažu - daj mi nešto samo da ne spominjem posao. Tako je i gamerima koji se onda s jedne igre prebace na drugu, da malo ubiju monotoniju.
Meni osobno bilo koja single player igra od Sonyja je super za mozak na pašu. Ne moraš ni sa kim pričati, samo piči ravno. Bilo koja da je single player, meni je super. Ali je bitno da imam joystick u ruci. Manim se mobitela i društvenih mreža i da nije FIFA. Jer mi FIFA ubija cijeli život, rekao je na kraju kroz smijeh PVT Mole.
Kako su obojica aktivni u A1 Adria Ligi, iskoristili smo priliku da postavimo nekoliko pitanja i Ivi Ančić, rukovoditeljici odjela za brend, marketinške komunikacije i digitalno poslovanje u A1 Hrvatska
Kad je A1 Hrvatska prije par godina pokrenuo A1 Adria League, to je bilo prvo takvo natjecanje u Hrvatskoj. Koliko se ono promijenilo u tih nekoliko godina? I koliko se uopće promijenila gaming scena kod nas?
A1 Adria League pokrenuta je još 2017. godine. Budući da je u tom trenutku gejming u svijetu bio u velikoj uzlaznoj putanji, a kod nas u začecima, htjeli smo gejmere iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Albanije okupiti u jednu veliku regionalnu ligu koja će promovirati esport i gejming.
O uspjehu projekta i njegove prve sezone najbolje govori činjenica da je nakon pobjede i osvajanje titule najkorisnijeg igrača velikog finala, Toni „Sacre“ Sabalić potpisao za jednu od najjačih League of Legends momčadi Europe, francuski G2 Esports. Upravo u toj prvoj sezoni nastupilo je više od 1200 igrača i odigrano je više od 500 mečeva koji se mogli gledati na raznim streaming platformama.
Danas je A1 Adria League prepoznata kao jedna od najjačih gejmerskih liga u regiji te okuplja veliki broj gejmera čije mečeve svi mogu pratiti na Facebooku, Twitchu, Trovu i Youtubeu. Tako smo u pet godina i devet sezona ostvarili više od 40 milijuna impresija na različitim društvenim mrežama. U tom je razdoblju više od 13000 igrača odigralo preko 2500 mečeva, a fanovi i gejmeri odgledali su više od 80 tisuća sati originalnog sadržaja.
Igranje videoigara i esport mogu biti dobra zabava i, kako možemo čuti od gamera, profitabilna karijera. No, isto tako mogu izazvati i ovisnost. Ove je godine A1 Hrvatska pokrenuo kampanju za odgovorno gejmanje. Kakve su povratne informacije?
Uz samu popularizaciju gejminga i esporta, želimo ujedno i educirati građane o važnosti odgovornog gejminga koje se zasniva na fair-playu i nultoj toleranciji na bilo koju vrstu toksičnosti, govora mržnje ili diskriminaciji.
#GejmajOdgovorno naziv je naše kampanje unutar koje, u suradnji s influencerima i gejmerima, pričamo o pozitivnim i negativnim stranama gejmanja. Već dugi niz godina surađujemo s Centrom za sigurniji Internet, a naša suradnja uključuje organizaciju raznih panela, radionica i predavanja kojima želimo djeci, mladima, a i odraslima, dati uvid u opasnosti koje se nalaze u online svijetu, ali i načine kako ih izbjeći. Uskoro pokrećemo i najavljenu Influencer Akademiju na kojoj će zainteresirani influenceri proći kroz niz edukacija i dobiti certifikat odgovornih infuencera kojim se obvezuju da će štiti dječja prava i promovirati odgovorno ponašanje u virtualnom svijetu.
Isto tako, ove godine pokrenuli smo i A1 #GamingEDU i A1 #GOAT, naši novi projekti koje radimo na A1 Hrvatska YouTube kanalu, u kojima mlade educiramo o game developmentu, odgovornom ponašanju na internetu, ali i odgovornom gejmanju.
Nadamo se da ovim aktivnostima potičemo mlade i njihove roditelje na razmišljanje i da smo, barem u jednom dijelu, promijenili njihov način komunikacije i života u online svijetu. Posebno ponosna što time zaokružujemo naš doprinos ekosustavu koji godinama sustavno gradimo s cijelom gejmerskom zajednicom.
Kakvi su planovi za A1AL u budućnosti? Očekuju li nas nove igre? Nova događanja? Nove zvijezde?
Uvijek imamo velike planove kada je u pitanju A1 Adria League. U kolovozu nas očekuje nova, 10. sezona A1 Adria League u kojoj ćemo zasigurno opet imati napete mečeve u tri igre: FIFA, CS:GO i Brawl Stars. Nove igre uvijek dodajemo ovisno o trendovima i popularnosti igara među gejmerima. Prilikom osmišljavanja novih aktivacija uvijek surađujemo s gejmerskom zajednicom kako bi one bile prilagođene njihovom svijetu i načinu komunikacije.
Također, nastavljamo s našim aktivnostima koje smo pokrenuli početkom ove godine, a to su A1 GameOn podcast, u kojem gostuju razna lica iz svijeta gejminga, i A1 Gaming Hub – putujuća gejming postaja koja je premijerno predstavljena u lipnju ove godine u Osijeku tijekom međunarodnog natjecanja u ekstremnom sportu, Pannonian Challenga. A1 Gaming Hub opremljen je gejmerskim računalima, Playstation 5 konzolom i mobile gejming kutkom, a cilj nam je obići sve krajeve Hrvatske.
Dakle, očekuje nas zanimljivo gaming ljeto i još napetija jesen. Barem do finala na Reboot Infogameru.
