Završilo je šesto izdanje LEAP Summita, najveće regionalne multidisciplinarne konferencije za mlade profesionalce, digitalne nomade i studente, koje je okupilo više od 3.000 mladih iz Hrvatske i Europske Unije. LEAP je održan u online formatu, a bavio se inovacijama, otpornošću i održivošću, tehnologijama koje transformiraju poslovanje svih industrija te procesom digitalne i „zelene“ tranzicije Europske Unije. LEAP Summit održan je pod generalnim pokroviteljstvom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Na LEAP stageu Helen Köpman, zamjenica voditelja Odjela za digitalne inovacije i Blockchain tehnologiju u DG CONNECTU pri Europskoj komisiji u Bruxellesu, bavila se temom digitalne tranzicije. Naglasila je kako digitalne inovacije i Blockchain tehnologije predstavljaju veliku priliku za Europsku uniju za post-covid eru. Ključnu ulogu u tom procesu imaju male i srednje tvrtke jer oni su „kralježnica“ europske ekonomije, a stupanj njihove digitalizacije je puno manji od onog u velikim korporacijama. Zato će čak 20 posto budžeta u planu za oporavak i otpornost ići na digitalni razvoj malih i srednjih tvrtki. Time se želi izgraditi digitalna Europa što će biti temelj za budućnost, održivost i otpornost naših gospodarstava. Posebno je istaknula važnost podataka za digitalnu ekonomiju i kao temelja za umjetnu inteligenciju te dodala da treba redizajnirati procese za predviđanja i učiniti ih „zelenima“ i održivima. Aleksandra Orlić, glavna urednica časopisa Cosmopolitan u Hrvatskoj, ispričala je priču o tome kako je Cosmopolitan postao jedan od najmoćnijih medijskih brandova, kako se mijenjao i „slušao“ što čitateljice žele čuti, vidjeti i osjetiti te kako je tijekom desetljeća održao i dodatno povećao svoj utjecaj.
Na Green stageu govorilo se o „zelenoj“ tranziciji i europskom cilju da do 2050. Europska Unija postane karbonski neutralna, ekološki svjesna zajednica koja brine o bioraznolikosti i savjesno se ponaša prema okolišu. Naglasak je bio i na digitalnoj tranziciji te usvajanju i razvoju novih tehnologija te poduzetničkih pothvata temeljenih na umjetnoj inteligenciji i ostalim najtraženijim tehnologijama. Nedavni prijedlog Uredbe o umjetnoj inteligenciji izazvao je veliko zanimanje u hrvatskoj tehnološkoj zajednici. Zato je bilo zanimljivo poslušati prezentaciju na tu temu koju je održao Gabriele Mazzini, dužnosnik Europske komisije za pravo i politiku na području umjetne inteligencije uključen u oblikovanje i implementaciju politika i regulativa EK za UI. Istaknuo je da umjetna inteligencija prožima sva područja našeg posla – nalazi se u tvornicama, u zdravstvu u obliku kirurških robota i chat botova i na cesti kroz autonomna vozila te u izravnoj interakciji s ljudima kroz robote. Iako vrlo korisna, ona predstavlja i prijetnju jer čovjek prilikom osmišljavanja tehnologije u proces unosi ljudsku nesavršenost. Naveo je primjer kada je zbog greške u algoritmu za prepoznavanje fotografija pogrešna osoba završila u zatvoru. Zato treba postaviti određene standarde i pravila za korištenje sustava, odnosno za sigurnost i zaštitu podataka. Pravila i propisi će se temeljiti na procjeni rizika korištenja određene tehnologije te će postojati određeni zahtjevi koje će morati zadovoljiti visokorizične tehnologije.
Tanja Franković je komunikacijski specijalist za okoliš i održivost pri Europskoj komisiji. Dugi niz godina na komunikacijskim projektima komisije s ciljem da osvijesti javnost o klimatskim problemima te da europske politike održivosti približi svim ključnim dionicima u zajednici. Predstavila je inovativni projekt Pollinator Park koji koristi naprednu tehnologiju te elemente igre i priče da pokaže kako bi izgledao svijet da nestanu insekti. Cilj Pollinator Parka je dočarati ljudima kako bi izgledao svijet ako nastavimo uništavati prirodu i izgubimo kukce oprašivače, i potaknuti promjene u cijelom društvu kako bismo zajedno spriječili taj scenarij. László Gulyás je direktor EIT Digitala za SEE regiju koja obuhvaća 6 zemalja, uključujući i Hrvatsku, kao i član EIT Digitalovog Upravnog odbora. Pričao je o uspješnoj tranziciji tehnologije, odnosno o projektima EIT Digitala za snažnu digitalnu Europu.
Dubravka Štefanac Vinovrški, direktorica korporativnih komunikacija u A1 Hrvatska govorila je o tome kako podržati inovacije u tvrtki koja broji više od 2000 ljudi i to unatoč izazovima koje nosi pandemija. Nekoliko domaćih i međunarodnih priznanja koji su dobili komunikacijski projekti koje je vodila pokazali su da je kriza često prilika za inovativnost. Jakub Kajtman, Policy officer u Europskoj komisiji, je na početku svoje prezentacije istaknuo podatak da u Europskoj uniji samo 58 posto građana ima osnovne digitalne vještine, dok u Hrvatskoj osnovne vještine ima 53 posto građana. U okolnostima pandemije kada se život uvelike „preselio“ online taj je postotak prenizak da bi društvo i gospodarstvo moglo optimalnu funkcionirati. Kupujemo, radimo, družimo se pa čak i nalazimo partnere online. Dakle, možemo taj podatak gledati i kao da 48 posto građana EU nema pristup digitalnoj zajednici i priliku sudjelovati u tom obliku života. Europska unija vjeruje kako svi moraju dobiti šansu pristupiti digitalnoj zajednici, dodao je Kajtman. Želimo postići dva važna cilja: do 2030. godine povisiti postotak građana s osnovnim digitalnim vještinama na 80 posto i obrazovati 20 milijuna ICT stručnjaka jer ih u Europi trenutno ima samo 8 milijuna, rekao je. Predstavio je programe u kojima se mladi mogu uključiti te je ekskluzivno najavio da će se 20. svibnja na razini EU otvoriti platforma za digitalne vještine, gdje će na jednom mjestu biti svi programi koje pokreće Europska unija.
Norvežanin Børge Ousland, jedan od vodećih polarnih istraživača našeg doba, govorio je o svojim ekspedicijama na Južni i Sjeverni pol te o prelasku Antarktike i Arktika. Glavni urednik National Geographica za Hrvatsku Hrvoje Prćić govorio je o utjecaju svjetski uglednog magazina na teme zaštite okoliša i o vlastitom putu novinara i urednika koji istražuje činjenice i čitateljima donosi ekološke priče obrađene na zanimljiv i poticajan način.
Na Ideas & Tech stage Vanja Prahić i Barbara Toma koji upravljanju digitalnim odjelima u 24 sata i Večernjem listu prezentirali su novitet u medijskoj industriji, digitalne pretplate, te kako su tu inovaciju povezali sa ogromnom publikom koja ih prati na digitalnim medijima. Tana Zimmermann (Bazzar) ispričala je priču o nastanku najvećeg web shopa u Hrvatskoj s više od 200.000 proizvoda raznih kategorija. Objasnila je kako su se prilagodili zdravstvenoj krizi 2020. i što su iz nje naučili.
