S razvojem tehnologije i interneta, razvio se i potpuno novi, sve do prije dva desetljeća nepojmljivi oblik ratovanja - onaj u kibernetičkom prostoru. Iako je mnogima takav način ratovanja prilično apstraktan, njegove posljedice mogu biti dalekosežne i mogu ih osjetiti svi stanovnici država koje su uključene u ratove. Kako bi takvi sukobi mogli izgledati prošli je tjedan za Axios govorio izvršni direktor sigurnosne kompanije FireEye Kevin Mandia.

Internetska sigurnost (Ilustracija: Getty) Britanski general upozorio na kibernetičku taktiku s kojom se uništavaju društva: “Najopasnije oružje ne mora ispaljivati metke”

Hakiranje "Ovo je poziv na buđenje": Hakeri probili zaštitu postrojenja za pročišćavanje vode i pokušali je otrovati

On je konkretno govorio o tome kako bi se na obične Amerikance mogao odraziti sukob s državama poput Rusije i Kine koji bi se, među inim, vodio i u kibernetičkom prostoru. Takvi sukobi u kojima bi se ciljala i kritična infrastruktura mogli bi u potpunosti poremetiti i način života običnih ljudi, a ne samo vojske. Jasno je kako danas ne možemo živjeti bez interneta, pametnih telefona, aplikacija i drugih oblika moderne tehnologije te bi hakeri udaljeni tisućama kilometara mogli udariti upravo na takvu infrastrukturu.

Sve stvari na koje smo danas navikli - od surfanja internetom, online plaćanja, igranja igara, komunikacijskih platformi, poslovnih aplikacija itd. mogle bi na kratko ili duže vrijeme prestati raditi. Također, veliki kibernetički udar mogao bi poremetiti i logistiku jer, ako ne rade računala i mreža putem koje se prati logistika, mogao bi nastati kaos i nestašice stvari. Sve su to potencijalni problemi koje bi nekakav masivni hakerski napad na jednu državu i njenu infrastrukturu mogao izazvati, a građani bi bili manje-više nemoćni. Ako dođe do prekida internetske veze, ne bi ni mogli znati što se događa, niti bi mogli komunicirati sa svojim najbližima. Nije teško zamisliti kakav bi kaos i šok nastao u takvom slučaju.

Ransomware, ilustracija Zašto bi se oni mučili? Kineski hakeri za svoje operacije koriste alate koje je razvila američka Nacionalna agencija za sigurnost

Mandia je u razgovoru s novinarima upozorio i na činjenicu što trenutačno nema pravih pravila kibernetičkom ratovanja, odnosno nema nikakvog pisanog dokumenta kojeg bi se države u sukobima morale pridržavati. Što se Amerike tiče, Mandia kaže da ih većina zemalja ne može pobijediti s tenkovima, niti s avionima, no zato mogu ulagati u kibernetičko ratovanje i pobijediti ih i takvom okruženju. Iako šef FireEya govori samo o SAD-u, jasno je kako ista opasnost prijeti svim zemljama koje bi u budućnosti mogle sudjelovati u vojnim ili samo kibernetičkim sukobima, pri čemu bi šteta od hakerskih napada mogla biti katastrofalna jer bi takvi napadi direktno utjecali na sve ljude i na sve aspekte naših života.

Izvor: Axios

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju