Europska obrambena politika jedinstvena je u svijetu. Članice EU imaju zajedničku, ali i svaka zemlja članica ima svoju obrambenu politiku. A tu je onda i određeni broj članica koje su i članice NATO saveza.
To ukratko znači da zemlje u Europi često financiraju svoje vojne proračune u skladu s različitim planovima.
Europska komisija do sad je izdvajala oko 142 milijuna eura godišnje za europsku obrambenu politiku, no Europski obrambeni fond dobio je financijsku injekciju kakvu je samo mogao poželjeti. Tako će od ove godine Europski fond za obranu objaviti 34 poziva za istraživačke teme povezane s vojskom i dodijeliti čak 1,1 milijardu eura za razvoj novih tehnologija i poboljšanje postojećih. Ukupno je planirano da fond u razdoblju od 2021. do 2027. ima na raspolaganju gotovo osam milijardi eura.
Pozivi su otvoreni krajem lipnja, a do početka studenog zainteresirane tvrtke i istraživači imaju vremena prijaviti svoj projekt i uzeti dio kolača. Među projektima koji bi mogli privući najviše pozornosti je poziv vrijedan 100 milijuna eura za razvoj nove bespilotne letjelice velikog dometa srednje visine, koja bi se koristila za obavještavanje nadzor i pronalaženje ciljeva. Ako vam to zvuči poznato, niste u krivu. Za sličan projekt, razvoj bespilotne letjelice Eurodrone, EU je već uložila 98 milijuna eura.
Zanimljiv je i poziv za razvoj 5G mreže namijenjene isključivo za vojne svrhe. Za to će se iz fonda izdvojiti 25 milijuna eura. Traže se i prototipovi satelitske komunikacije te razvoj sustava za podvodne dronove.
Ni umjetna inteligencija neće izostati. Tako se dodjeljuje 45 milijuna eura za prototip softvera pogonjenog umjetnom inteligencijom koji bi omogućio da automatizirana sredstva i operativni centri međusobno komuniciraju.
Već je ranije uloženo četiri milijuna eura u razvoj komunikacijskog modela za upravljanje rojevima autonomnih vozila.
Posebna je pozornost posvećena zaštiti ključnih komunikacijskih kanala. Tako će se uložiti 6 milijuna eura u plan za navigacijsku tehnologiju za dronove koja bi radila i bez satelitskog signala. U prijevodu, dronovi bi se snalazili na temelju onoga što mogu "vidjeti", slično kao piloti u malim, sportskim, zrakoplovima.
No, to nije sve. Europski obrambeni fond planira uložiti i u razvoj novog oružja, prije svega novu generaciju oklopnih vozila (25 milijuna eura), ali i stvaranje preciznijeg i pametnijeg oružja (30 milijuna eura) poput preciznijih projektila i raketa, dronova samoubojica, ali i potencijalno, stvaranje vlastitog raketnog štita. Čak 20 milijuna eura planira se dodijeliti za razvoj barem četiri potencijalna rješenja za navigaciju drona u "nedopuštenim područjima".
U planu je i stvaranje "novog zemaljskog drona opremljenog smrtonosnim funkcijama". Što to znači? Europski obrambeni fonda zapravo planira dati 50 milijuna eura za razvoj "autonomnog procesa ciljanja protiv različitih ciljeva".
A u što su do sad uložili?
"Dobitnici" za 2023. godinu uključuju novi oklopni tenk Marte koji će razvijati 40-ak europskih kompanija, ali i projekt nadogradnje tenka. Oko 154 milijuna eura dodijeljeno za za razvoj nove EU patrolne korvete (Epc2), a dodatnih 25 milijuna eura za izgradnju prototipa autonomnog broda u tipu hidroglisera.
Talijanski Leonardo vodi projekt razvoja protuzrakoplovnog sustava za vojne bespilotne letjelice, dok francuski Cilas razvija prvo europsko lasersko oružje. Treba istaknuti i 26 milijuna eura koje je dodijeljeno za razvoj agenta umjetne inteligencije koji bi samostalno upravljao zaštitom i protunapadom, kao odgovor na kibernetički napad.
Ne tako malih 80 milijuna eura dodijeljeno je za studiju o obrani od hipersoničnog oružja, 27 milijuna za stvaranje novog raketnog sustava s dometom od 150 kilometara, 40 milijuna za razvoj novog vojnog teretnog broda, a 44 milijuna za ofenzivne tehnologija na podvodnim dronovima.
Iako se ovdje radi o milijunskim iznosima koje Europski obrambeni fond daje za razvoj novih vrsta oružja i tehnologije, on nije jedini koji financira vojnu industriju. Tu su i Europski investicijski fond, program Eudis, ali i različiti zajmovi Europske investicijske banke. Kroz njih, vojna industrija, može prikupiti još koju milijardu eura za razvoj novih tehnologija i oružja.
Tako je primjerice njemački Quantum System kroz zajmove osigurao 10 milijuna eura za razvoj bespilotne letjelice s vertikalnim uzlijeanjem, a španjolski Skydweller 30 milijuna za autonomne letjelice na solarni pogon te 600 milijuna eura za dva svemirska komunikacijska programa.
I NATO Innovation Fund ima u blagajni milijardu eura kojim može pomoći financiranje razvoja naprednih tehnologija. Tako su već financirali startupove na području svemirskih tehnologija, novih materijala, čipova i robotike.
NATO je kroz svoj akceleratorski program, Diana, prošle godine financirao čak 44 startupa u području energetike, telekomunikacije i nadzora. Novi je poziv otvoren i za startupove na području zdravstva, logistike i kritične infrastrukture.
A koji je konačni cilj svog tog ulaganja?
Prema ciljevima koji su navedeni u dokumentima Europskog obrambenog fonda, cilj je da do 2027. godine Europska unija ima spremne prototipove borbenih bespilotnih letjelica, interoperabilne radio sustave i integraciju između protuzračne obrane i satelita koji će promatrati Zemlju. Trebalo bi izraditi i platforme koje bi pohranjivale i obrađivale podatke u oblaku, novi sustav ranog upozoravanja na raketne napade te nova pomorska i kopnena borbena sredstva.
Hoće li to i uspjeti ostvariti? Pa, zainteresiranih tvrtki i startupova ima, kao i novca. Sad je samo pitanje odabira najboljih projekata i njihova realizacija. A to će biti vidljivo tamo, 2027. godine.
Izvor: Wired
