U Zagrebu je održan Bug IoT Forum, na kojem smo saznali što se događalo na tržištu interneta stvari u Hrvatskoj tijekom protekle godine, što sve možemo očekivati od te tehnologije u budućnosti te koji su problemi IoT-a. Na otvaranju konferencije Oleg Maštruko rekao je kako IoT više nije neka magija, već o internetu stvari danas svi ponešto znaju te je napomenuo kako scena u Hrvatskoj sazrijeva. Ovo je vrijeme zauzimanja pozicija za godine koje dolaze te je potrebno shvatiti što korisnici žele i kako pronaći rješenja za monetiziranje tehnologije interneta stvari.
Keynote govornik bio je Marko Rakar, koji je na vlastitom primjeru pokazao koliko je IoT već prisutan u našim privatnim životima, ali i u industriji te je kao najčešće načine industrijskog korištenja izdvojio optimizaciju operacija, produktivnost zaposlenika, upravljanje sustavom nabave, praćenje predmeta i slično.
Tržište bez pravog lidera
Jedna od najzanimljivijih stvari na tržištu jest što trenutačno "nema Googlea i Facebooka IoT-a", odnosno velikih kompanija koje bi upravljali tržištem. Nema pravih lidera, ni challengera, a vrijeme će pokazati koje će od brojnih kompanija pokazati kao glavni igrači koji će predvoditi cijelo tržište. S obzirom na to koliko će uređaja biti povezano tijekom sljedećeg desetljeća, a riječ je o desetinama milijardi uređaja, jasno je koliki je potencijal tržišta i kolika je njegova vrijednost.
Menadžer za korporativne korisnike HT-a Renato Totić na konkretnom hrvatskom primjeru iz Dubrovnika pokazao je koliko tehnologija interneta stvari može pomoći u rješavanju svakodnevnih problema. Za Dubrovnik je rekao da je grad zasićen ljudima i vozilima koji se više ne može širiti, već za preživljavanje trebaju iskoristiti sve dobrobiti tehnologije koja će im olakšati svakodnevicu i život.
Rješenje koje je je HT predstavio jest pametni parking na kojem su radili godinama – putem aplikacije korisnici mogu vidjeti gdje se nalaze slobodna parkirna mjesta, mogu uključiti navigaciju do tih mjesta i platiti parking, sve iz aplikacije. "Usudio bih se reći da je to prvi najveći projekt s takvom količinom senzora na NB-IoT tehnologiji na svijetu", komentirao je Totić naglasivši kako nije riječ o pilot-projektu ili nekom testu, već konkretnom završenom projektu s kojim su pokrili cijelu površinu grada. Govoreći o tehnologiji NB-IoT koja je korištena u Dubrovniku, naglasio je da su njezine glavne odlile sigurnost, latencija, kvaliteta, skalabilnosti i trajnost.
Resilient city – otpor na nepogode uz pomoć tehnologije
S pametnim parkingom HT je apsolvirao smart city i zatvorili su to poglavlje, a u budućnosti se okreću pojmu resilient city, pri čemu se misli na grad koji se bori za preživljavanje i stvara otpornost na prirodne, društvene, ekonomske u druge nepogode. Naravno, otpornost se stvara pomoću tehnologije.
O problemima gradova koji se odnose na promet te kako IoT može riješiti te probleme govorio je Krešimir Vidović iz Ericsson Nikole Tesle. Naglasio je kako se veliki prometni problemi i gužve ne mogu riješiti ulaganjem u infrastrukturu širenjem ulica i masovnim građenjem tunela i mostova, već se ti problemi mogu srediti povezivanjem brojnih uređaja poput semafora, kamera, javnog prometa i njihovom orkestracijom.
Kako je u prometu svaka milisekudna važna, tu veliku ulogu ima tzv. kritični IoT, koji se koristi za najkompleksnija i najzahtjevnija rješenja koja će biti okosnica u automobilima. Rekao je da su upravo takvi autonomni automobili najkompleksniji entiteti u prometu budućnosti te je nabrojio 11 primjena interneta stvari u samo jednom takvom vozilu. Tehnologiju je potrebno integrirati i povezati, a svi takvi zahtjevi trebali bi biti riješeni zahvaljujući 5G mrežama, naglasio je Vidović.
Faza istraživanja i razvoja
Na konferenciji je održan i panel koji je moderirao Oleg Maštruko, a u kojem su sudjelovali Luka Škacan, direktor Službe razvoja Hrvatske pošte, direktor sektora za marketing poslovnih korisnika HT-a Jerko Dumanić, mr. sc. Barbara Pavelić Grbić iz Ericsson Nikole Tesle, viša specijalistica za istraživanje i strateško planiranje Odašiljača i veza Marina Pavlić te Mateo Perak iz Profica.
Sudionici su, među inim, raspravljali o projektima, standardizaciji i monetizaciji IoT-a u Hrvatskoj, a kao najbolji primjer više puta spomenuo se upravo parking i rješenja iz Dubrovnika i Splita. Primjer parkiranja najbolji je primjer na koji IoT rješava velike probleme građana te donosi brzi povrat investicije za gradove ili kompanije koje se odluče na uvođenje tog rješenja.
Na opasku moderatora Olega Mašturka kako se čini da se sve vrti oko parkiranja (jedan od komentara iz publike bio je da kompanijama nedostaje mašte s IoT-jem), Jerko Dumanić podsjetio je na druge projekte interneta stvari na kojima radi njegova kompanija poput pametnih vodomjera u Sisku, upravljanja otpadom u Zagrebu, a rade i na desetak projekata vezanih uz pametne gradove. Marina Pavlić upoznala je javnost s testnim projektom u Karlovcu baziranim na Lora WAN mreži u kojem senzori prikupljaju brojne podatke poput potrošnje energenata, prikupljanja otpada, kvalitete zraka itd.
Hrvatsko tržište interneta stvari trenutačno je u fazi istraživanja i razvoja u kojem se prate tehnologije koje će se koristiti, naglasila je Barbara Pavelić. Te tehnologije uvelike ovise i o samim projektima jer svaka ima neke prednosti i mane, a o konkretnom projektu ovisit će koja će se tehnologija koristiti. Naglasila je kako je uvijek lakše raditi sa standardiziranom tehnologijom koja omogućava globalno korištenje senzora i rješenja, no jasno je kako puno toga ipak ovisi o projektima.
Na problem standardizacije tehnologije, ali i postojanja velikog broja kompanija koji proizvode stotine uređaja bez standarda o načinu na koji bi trebali raditi s NB mrežama (zbog čega senzori nisu jednaki, ne rade ispravno, troše previše energije itd.) upozorio je i Jerko Dumančić te se HT s takvim problemima suočio prilikom implementacije projekta pametnog parkinga u Dubrovniku.
Panelisti su se složili kako glavni generatori ideja i inovacija na tržištu ne bi trebale biti velike kompanije, već mali poduzetnici i startupi koji bi trebali identificirati business caseve za velike kompanije te zatim zajedno s njima raditi na njihovu razvoju i implementaciji.
Govoreći o konkurentnosti hrvatskih IoT kompanija na globalnim tržištima, zaključeno je da postoje određeni problemi, pogotovo povezani s lokalizacijom i pronalaženjem lokalnih partnera, no uspjeh je svakako moguć. Luka Škacan smatra kako je Hrvatska idealna država za testiranje novih rješenja: "Hrvatsku treba gledati kao mjesto pilota na kojem treba dokazati uspješnost vašeg projekta".
Kompanijama nedostaje mašta
Jedna od glavnih prepreka daljnjem širenju interneta stvari, smatra Ranko Režek iz IoT Net Adrije, jest neznanje ljudi. Naglasio je kako kompanije moraju shvatiti da IoT nisu gadgeti, već samo alati za projekte i rješenja koja nas vode do digitalne transformacije. Kao jednu od zabluda ljudi naveo je mišljenje da IoT zamjenjuje postojeće procese, zbog čega dio kompanija ne vidi svrhu u investiranje u te tehnologije. Internet stvari ne zamjenjuje postojeće procese, već ih unaprjeđuje i stvara dodatne vrijednosti te kompanije moraju upotrijebiti maštu kako bi izišli iz trenutačnog načina razmišljanja i radili nove i inovativne stvari.
Veliki izazovi za sigurnost i privatnost
Jasno, kada su u pitanju brojni senzori i uređaji koji su povezani s mrežom, nameće se pitanje sigurnosti i privatnosti. Većina ljudi nije ni svjesna da se, zahvaljujući brojnim uređajima koji su postavljeni u kući da im olakšaju živote, može napraviti vrlo precizna slika njihovih životnih navika, što predstavlja veliku prijetnju za privatnosti i sigurnost. Naime, ako se netko dokopa podataka o vašim brojilima vode, struje i drugim takvim pametnim i povezanim uređajima, može saznati kada ste doma, kada se tuširate, pa čak mogu steći dojam i o vašem seksualnom životu.
Ti se podaci moraju dobro zaštititi, no kako je upozorio Goran Vojković, mali kineski IoT uređaji često dolaze s dvije ili tri defaultne šifre koje je lako probiti pa tako hakeri mogu npr. preuzeti kontrolu nad sigurnosnom kamerom, otključati vaš stan itd.
Takvi izazovi za sigurnost i privatnost bit će još veći s razvojem pametnih i povezanih gradova koji će prikupljati veliki broj podataka, a iako bi takvi podaci trebali biti anonimni, u praksi se pokazalo da je rijetko koji podatak uistinu anoniman. Takva situacija nezgodna je i za pravnike te pravnica Marija Bošković Batarelo smatra kako bi, ako se žele biti u toku sa svim izazovima koje nosi budućnosti, i pravnici trebali znati nešto više o kodiranju i analizi podataka kako bi mogli shvatiti sve rizike i opasnosti te je i njima potrebna posebna tehnologija s kojom bi regulacija i zaštita privatnosti korisnika bila jednostavnija i učinkovitija.
