Podzemne vode glavni su izvor slatke vode za poljoprivredna dobra, za domaćinstva i za razne industrije, a njihovo pretjerano iscrpljivanje moglo bi predstavljati ozbiljnu ekonomsku i ekološku prijetnju, poput pada prinosa usjeva i destruktivnog slijeganja tla, osobito u obalnim područjima. Rezultati su to studije objavljene u znanstvenom časopisu Nature.
Vjerojatno je jedna od glavnih pokretačkih sila iza toga ubrzanog opadanja razine podzemnih voda njihovo prekomjerno korištenje za poljoprivredu, odnosno za navodnjavanje u sušim klimatskim uvjetima, smatra Scott Jasechko, jedan od koautora studije sa Sveučilišta Kalifornija u Santi Barbari.
No utjecaj na taj fenomen ima i suša, također potaknuta klimatskim promjenama. Pritom poljoprivrednici ispumpavaju više podzemne vode nego što je uobičajeno da bi zajamčili navodnjavanje svojih usjeva, pojasnio je Jasechko.
Opadanje razine podzemnih voda posebno je izraženo u sušnim klimama gdje su pod usjevima velike površine, pokazala je studija u sklopu koje su stručnjaci istražili 170.000 podzemnih bunara u više od 40 zemalja. Ustanovljeno je da su među najteže pogođenim regijama sjeverna Kina, Iran i zapad Sjedinjenih Država.
Više od trećine od 1693 sustava vodonosnika koji su praćeni za vrijeme studije smanjilo se za najmanje 0,1 metar godišnje u razdoblju od 2000. do 2022., a kod 12 posto ih je uočen godišnji pad veći od 0,5 metara.
Vodonosnici su podzemni slojevi ili slojevi stijena i ostalih geoloških naslaga dovoljne poroznosti da omogućuju protok podzemnih voda.
U spomenutom su se razdoblju neki od najteže pogođenih vodonosnika u Španjolskoj, Iranu, Kini i Sjedinjenim Državama smanjivali za više od 2 metra godišnje.
U oko 30 posto proučavanih vodonosnika stopa iscrpljivanja vode ubrzala se od 2000.
Neki vodonosnici uspjeli su se oporaviti u tom razdoblju, dijelom zbog lokalno poduzetih mjera čiji je cilj bio ograničiti količinu vode koja se može ispumpati.
Vodonosnici se mogu nadopuniti i vodom preusmjerenom s nekoga drugog mjesta, no takav oblik "oporavka" bio je "relativno rijedak" pa je pred nama još puno posla, rekao je Jasechko.
