Društvene mreže, aplikacije i sami pametni telefoni osmišljeni su kako bismo ih što više i što češće koristili. I tome nije tako samo zbog sadržaja koji možemo pronaći na njima, već i zbog samog načina na koji su dizajnirani
Naime, značajke koje čine te digitalne proizvode tako privlačnima, osmišljene su kako bi izazvale svojevrsnu ovisnost kod korisnika. Tako se korisnike potiče da provedu što više vremena pregledavajući sadržaj koji im se sve češće servira temeljeno na onome što su do tad pregledali. I tako se zatvara čarobni krug.
Među takvim značajkama dizajna koje izazivaju ovisnost su primjerice beskonačno pomicanje, povlačenje za osvježavanje, beskrajni automatski reproducirani videozapisi, push obavijesti, privremeno dostupne priče, lajkovi, potvrde o čitanju i slično.
Sve više studija upozorava kako takve značajke koje izazivaju ovisnost imaju puno dublji utjecaj na zdravlje i ponašanje ljudi, od samog vremena provedenog za pametnim telefonom ili na društvenoj mreži.
Problematično korištenje pametnog telefona ili interneta povezano je s nižim zadovoljstvom životom i simptomima mentalnog zdravlja kao što su depresija, nisko samopoštovanje, poremećaji slike tijela i prehrane, tjeskoba, stres, zanemarivanje obitelji i prijatelja, gubitak samokontrole, nedostatak spavanja i opsesivno-kompulzivnih simptoma, pri čemu su djeca i mladi najosjetljiviji. Neka istraživanja također povezuju problematično korištenje društvenih medija kod adolescenata sa simptomima poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD).
Upravo kako bi se nešto promijenilo, Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvojio je nacrt izvješća u kojem se upozorava na ovisnost određenih digitalnih usluga, kao što su internetske igre, društveni mediji, usluge streaminga i online tržišta, koja iskorištavaju ranjivosti ljudi kako bi privukla njihovu pozornost i unovčila njihove podatke.
Dok društveni mediji mogu pozitivno utjecati na društvo (npr. povećanje učinkovitosti, dostupnosti, povezanosti) upozoravaju iz Odbora, njihov dizajn koji stvara ovisnost može uzrokovati fizičku, psihičku i materijalnu štetu (gubitak koncentracije i kognitivnih sposobnosti, izgaranje, stres, depresija, ograničena tjelesna aktivnost). Zastupnici Europskog parlamenta posebno su zabrinuti zbog utjecaja digitalne ovisnosti na djecu i adolescente, koji su osjetljiviji na ove simptome, te pozivaju na više istraživanja i regulaciju u ovom području.
Smatraju da novija pravila poput Zakona o digitalnim uslugama (DSA) i Zakona o umjetnoj inteligenciji nisu dovoljna za reguliranje pitanja dizajna koji izaziva ovisnost. Stoga su pozivali Komisiju da zatvori postojeće pravne praznine i predstavi nove zakone na tu temu. Ako se to ne riješi, kažu, EP bi trebao iskoristiti svoje pravo na zakonodavnu inicijativu .
Osim toga, zastupnici Europskog parlamenta kažu da bi Komisija trebala ispitati i zabraniti štetne tehnike ovisnosti koje nisu obuhvaćene Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi (npr. beskonačno pomicanje, zadana automatska reprodukcija, stalni push i obavijesti o prijemu čitanja).
Zastupnici žele da tvrtke budu obvezne razvijati etičke i poštene digitalne proizvode i usluge „prema dizajnu” bez negativnih obrazaca, obmanjujućeg dizajna i dizajna koji stvara ovisnost. Komisija bi trebala predstaviti digitalno „pravo da ne budete uznemiravani” i izraditi popis dobrih dizajnerskih praksi kao što su: „razmislite prije nego što podijelite”; isključivanje obavijesti prema zadanim postavkama; kronološki feedovi; način rada u sivim tonovima; upozorenja ili automatsko zaključavanje nakon prethodno postavljenog vremena korištenja (osobito za maloljetnike); sažeci ukupnog vremena pred ekranom. Obrazovne smjernice i kampanje podizanja svijesti trebaju promicati strategije samokontrole kako bi se pojedincima pomoglo da razviju sigurnije online ponašanje i zdrave navike.
Nikakva samodisciplina ne može pobijediti dizajn ovisnosti kojem smo svi danas podložni. Problematična uporaba pametnih telefona utječe na raspon pažnje i razvoj mozga od malih nogu. To je jedan od izazova našeg vremena. Ako sada ne interveniramo, to će imati golem utjecaj na generacije koje dolaze. Već imamo stroga zdravstvena i sigurnosna pravila za hranu, alkohol i duhan kako bismo zaštitili svoje zdravlje. EU se sada mora pozabaviti dizajnom koji stvara ovisnost, istaknula je izvjestiteljica Kim Van Sparrentak (Zeleni/EFA, Nizozemska).
U zadnjih desetak godina, vrijeme koje djeca provode na internetu se udvostručilo. Premda je dob za pristupanje društvenim mrežama ograničena, više od polovice djece je na njima svaki dan. Čak četvrtina djece pokazuje znakove ovisnosti o pametnom telefonu. Mnoga istraživanja vrlo uvjerljivo povezuju porast problema s mentalnim zdravljem s pretjeranom upotrebom društvenih mreža. Uz to, gledanje u ekrane više od dva ili tri sata dnevno ima utjecaj na živčani razvoj, sposobnosti učenja i pamćenja, objašnjava hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
Mladi između 16 i 24 godine su na internetu u prosjeku sedam sati dnevno. Odrastali pak u prosjeku posegnu za mobitelom više od sto puta dnevno. Upravo zato, ističe Borzan, kada se ograniči vrijeme maloljetnika na internetu oni pokazuju znakove slične odvikavanju od ovisnosti o alkoholu ili duhanu.
Društvene mreže su dizajnirane na način da igraju na psihološke slabosti i ranjivosti ljudi. Lajkovi, bezgranična scrollanja, čak i nova funkcija da je vidljivo kad osoba tipka se baziraju na potrebi mladih da budu prihvaćeni i voljeni. Na globalnoj razini čak trećina djece je doživjela zlostavljanje na internetu. Mi smo već zabranili prakse koje manipulativno utječu na izbore koje radimo online, međutim EU mora srezati problem u korijenu i donijeti obvezujuća pravila o negativnom utjecaju dizajna internet platformi, kaže Borzan.
Europska komisija trenutačno provodi evaluaciju kako bi vidjela treba li ažurirati određene zakone o zaštiti potrošača kako bi se osigurala visoka razina zaštite u digitalnom okruženju. Rezultati se očekuju 2024.
