Koliko su duboke rupe koje su se u tlu na području Banovine pojavile nakon potresa - ne zna se. Voda u njima je mutna pa se ne može procijeniti dubina, a ne može se ni izmjeriti jer je preopasno. Rupe se još šire pa im se nije pametno približavati. I dalje se povećavaju. Stručnjaci kažu da ne bi trebale puno u širinu, ali bez detaljnih istraživanja ne može se sa sigurnošću reći.
Geolozi koji pregledavaju teren kažu kako su do sada zabilježili njih tridesetak. Rupa u Mečenčanima u četiri dana jako se proširila. To je vidljivo i golim okom. Teren pregledavaju geolozi i u tijeku su istraživanja.
Budući da su to duboki hrustalni rasjedi, vjerojatno se radi o dotoku fluida bogatih raznim korozivnim plinovima iz dubine, što pospješuje koroziju vapnenca, objasnio je Tvrtko Korbar iz Geološkog instituta.
Širenje rupe očekivano, više od tisuću naknadnih potresa
Područje leži na vapnenačkoj stijeni. Kad se rasjedna krila pokrenu, vapnenac se topi i razmiče te pretvara u krš. Zbog toga se zemlja urušava.
To je jedna vrlo specifična pojava o kojoj smo malo znali. Čitali smo o tome u znanstvenoj i stručnoj literaturi, ali sama pojava u Mečenčanima, meni je to područje jako dobro poznato još iz ratnih vremena, geološki je neočekivana. Nitko ne može znati što ima ispod pet-šest metara zemlje, ispričao nam je Korbar.
Širenju rupa doprinose i naknadna podrhtavanja, a seizmolozi ponavljaju da su ona uobičajena. Banovinu je samo u prva tri dana nakon najvećeg pogodilo više od tisuću potresa.
Naknadni potresi su nešto što se nakon ovakvog izuzetno razornog potresa sasvim očekuje. To su oni potresi koji su zapisani i najsitniji koje bilježe naši instrumenti i koje moji kolege izuzetno strpljivo analiziraju i koji nam daju i davat će nam što ih više budemo imali više podataka da saznamo što više o području u kojem se ti potresi događaju, ponovila je voditeljica seizmološke službe Ines Ivančić.
Tlo i gradovi pomaknuli se u potresu
Istraživanja se već provode. Geodeti su iz mjerenja i satelitskih snimki otkrili da se cijelo područje doslovno pomaklo - jedan dio prema istoku, a drugi na zapad.
Horizontalni pomaci na površini bili su amplitude oko sedamdeset centimetara, trideset u jednu, četrdeset u drugu stranu ta dva krila koja su se razmicala, a vertikalni su nešto manji, nekoliko centimetara. Svaki potres dodatno još možda koji centimetar. Zastrašujuće je, ali to je prirodna pojava. Potresi su prirodna pojava i jednostavno se tome treba prilagoditi, poručio je Korbar.
Dugoročno je rješenje, ističu stručnjaci, prilagođena protupotresna gradnja. Što se pak nastalih rupa tiče, njih se treba kloniti.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
