Ogromni oblak saharske prašine koji je preplavio Europu u ožujku 2022. godine, nosio je ostatke nuklearnih pokusa koje su izveli SAD i SSSR 1950-ih i 1960-ih, prema najnovijoj studiji koju je provelo Sveučilište Paris-Saclay u Francuskoj.
Znanstvenici su, međutim, potvrdili da su razine radioaktivnosti znatno ispod opasnih granica, manje od 200-tog dijela od sigurnosnog praga. Ipak, rezultati istraživanja naglašavaju postojanost nuklearnih padalina u okolišu.
Pješčane oluje u Sahari često potječu iz regija poput Regganea u Alžiru, koje su identificirane kao značajan izvor prašine. To je područje također bilo mjesto četiriju francuskih nuklearnih pokusa, što je potaknulo znanstvenike da istraže jesu li se ostaci tih pokusa ponovno pojavili u oblaku prašine.
Regija Reggane, gdje su prvi francuski atmosferski nuklearni testovi provedeni 1960-ih u južnom Alžiru, nalazi se u jednoj od regija s najaktivnijim izvorima prašine koja je odgovorna za ponovljene masivne pojave prašine u Sahari koje dopiru do zapadne Europe i utječu na kvalitetu zraka, ističu autori istraživanja koje je objavljeno u časopisu Science Advances.
Građanska znanstvena kampanja prikupila je 110 uzoraka iz šest zemalja. Analiza uzoraka vjetra, mineralnog sastava i radioaktivnosti otkrila je da, iako je prašina djelomično došla iz južnog Alžira, njen radioaktivni potpis bio je usklađen s testovima iz doba Hladnog rata, a ne s francuskim detonacijama.
Izotopski potpisi plutonija, jedinstveni trag detonacije nuklearne bombe, ostali su u rasponu globalnih tragova padalina kojima su u velikoj mjeri dominirali nuklearni pokusi SAD-a i bivšeg SSSR-a, značajno različiti od francuskog potpisa radioaktivnih padalina, dodaju autori studije.
Unatoč njegovoj prisutnosti, studija potvrđuje da velike količine prašine iz Sahare koje dolaze u zapadnu Europu ne predstavljaju rizik za javno zdravlje u smislu izloženosti umjetnoj radioaktivnosti.
Izvor: Science Alert
