SAD i NATO saveznici kreću u raspoređivanje novih opcija dalekometnih projektila u Europi, potaknuti ratom u Ukrajini. Stručnjaci to objašnjavaju kao odjek hladnog rata, kojim se riskira nova utrka u naoružanju s Rusijom.
Ponavljanje povijesti i nenaučene lekcije
Hans Kristensen, direktor Projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih znanstvenika, upozorio je na ponavljanje povijesti. Već smo bili na ovom putu i trebalo nam je mnogo desetljeća da s njega izađemo s teško naučenim lekcijama o opasnostima eskalacije projektila srednjeg dometa u Europi, kaže Kristensen. Upozorio je na ponovno oživljavanje milo za drago eskalacijskog držanja.
SAD planira stacionirati dalekometne projektile u Njemačkoj do 2026. godine, s početnim raspoređivanjem prije toga. Kada budu u potpunosti razvijene te konvencionalne jedinice za paljbu dugog dometa uključivat će SM-6, Tomahawk i razvojno hipersonično oružje, koje ima znatno veći domet od trenutačnog kopnenog naoružanja u Europi, izjavili su zapadni saveznici.
Ubrzo nakon toga, Francuska, Poljska, Njemačka i Italija obvezale su se na razvoj novih projektila dugog dometa, fokusirajući se na krstareće projektile koji se lansiraju s zemlje i imaju domet preko 500 kilometara. To rješava kritične nedostatke u vatrenoj moći dugog dometa koje je otkrio sukob u Ukrajini.
"Rusi će zažaliti..."
Fabian Hoffmann, doktorski znanstveni suradnik na Nuklearnom projektu u Oslu, istaknuo je prednosti dalekometnog oružja. Sposobnost gađanja ciljeva na operativnoj i strateškoj dubini kritično omogućuje izvođenje ofenzivnih i obrambenih manevara i može oblikovati uvjete za pobjedu na bojnom polju, rekao je.
Te radnje uslijedile su nakon povlačenja SAD-a iz Ugovora INF 2019. godine, koji su obje strane u međuvremenu napustile. Optužena za kršenje tog ugovora, Rusija je također izašla, dopuštajući nove razvoje raketnih sustava srednjeg dometa na obje strane.
To je vrlo ozbiljna prijetnja nacionalnoj sigurnosti naše zemlje. Sve to će od nas zahtijevati da poduzmemo promišljene, koordinirane, učinkovite odgovore kako bismo odvratili NATO, kako bismo se suprotstavili NATO-u, izjavio je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.
Dugo sam govorio da će Rusi zažaliti Putinovo kršenje Ugovora o INF-u iz 1987. godine. On je otvorio vrata značajnim razmještanjima preciznih, konvencionalnih projektila dugog dometa u Njemačkoj i drugdje, napisao je u objavi na platformi X Jeffrey Lewis, stručnjak za nuklearnu proliferaciju na Institutu za međunarodne studije Middlebury.
Situacija je na "autopilotu"
Kristensen je primijetio da bi navedeni planovi zapadnih saveznika vjerojatno isprovocirali Rusiju da poveća svoj arsenal, opisujući situaciju kao da je na "autopilotu", pri čemu svaka strana opravdava svoje gomilanje. Posebno je upozorio na "reakcije milo za drago".
Rekreirali smo jednu od najopasnijih komponenti Hladnog rata u Europi i stvari će odavde biti samo gore, napisao je pak u objavi na platformi X Jon B. Wolfsthal, bivši dužnosnik Obamine administracije.
Kristensen je priznao da je američki sporazum s Njemačkom nenuklearan, ali je upozorio na drugi problem. Konvencionalni projektili, posebno brzoleteći balistički projektili, imaju vlastitih problema jer skraćuju vrijeme koje čelnici moraju reagirati i stoga povećavaju rizik od pretjerane reakcije i pogrešaka, a superiorne konvencionalne sposobnosti mogu natjerati drugu stranu da se više oslanja na nuklearno oružje kao kompenzaciju, obrazložio je.
Izvor: Business Insider
