On tvrdi da je povećana upotreba dezinficijensa za ruke otkako je počela pandemija koronavirusa potpuno bezopasna te da bi samo u rijetkim slučajevima bakterije mogle postati otpornije na dezinfekcijska sredstva - ne i imune, ističe, samo nešto otpornije.
No takva pojava nije zamijećena kod virusa, rekao je Knobloch.
Osnovni sastojak većine dezinficijensa je alkohol. Nema dokaza da to na bilo koji način stvara rezistenciju bakterija i virusa.
Štoviše, radi se o proizvodima koji su dermatološki ispitani, iznimno se dobro podnose i neće uzrokovati reakciju kože.
Otprilike 15.000 zaposlenika u Sveučilišnom medicinskom centru u Hamburgu svakodnevno ih koristi, medicinske sestre i do četrdesetak puta u smjeni.
Iznimno se rijetko događaju neke netolerancije ili alergijske reakcije, a i tada je to uglavnom posljedica aromatičnih ili dodataka za ovlaživanje, kaže njemački stručnjak.
Kirurzi, pojašnjava Knobloch, prije operacija dezinficiraju ruke tri minute. Oni doslovno natapaju kožu alkoholom i pritom nema nikakvih posljedica.
Napominje i da je dezinficiranje ruku alkoholom vjerojatno 'prijateljskije' prema koži od prečestog pranja sapunom.
I njemačko dermatološko društvo savjetuje da je za kožu bolje koristiti dezinficijens nego sapun, nakon čega bi bilo idealno namazati ruke kremom.
