Uzrok problema bio je u zagušenju mreže povezanim s Google Cloudom, kojim se, osim samog Googlea, koriste i brojne druge kompanije. Zbog toga korisnici nisu mogli npr. gledati videozapise na YouTubeu ili se dopisivati na Gmailu i Hangoutsu, kao ni objavljivati sadržaje na Snapchatu ili plaćati putem Shopifyja.
Nakon nešto više od četiri sata – situacija se za većinu servisa vratila u normalno stanje.
Reakcije brojnih zabrinutih i uzrujanih korisnika Googlea i njegovih servisa potaknule su na razmišljanje o našoj ovisnosti o servisima poput Googlea, koji je postao mnogo više od običnog internetskog pretraživača.
Postavlja se pitanje koliko je uopće moguć scenarij u kojem na tjedan dana ostajemo bez Googlea i svih njegovih servisa. Boris Drilo iz Hrvatskog Telekoma kaže da, iako se možda ne čini tako, pad Googlea nije sasvim nemoguć. Puno toga nerealnog znalo se okrenuti u realno. Zasad ne možemo o tome govoriti, ali događaju se problemi. Znamo i da je Facebook imao probleme s funkcioniranjem i osnovom servisa, kao i WhatsApp. Tehnologija zna zatajiti. To je isto jedno od njezinih obilježja. To se rijetko događa i, s obzirom na broj korisnika, događa se sve manje i manje, smatra Drilo.
Zlatan Morić, voditelj katedre za kibernetičku sigurnost na visokom učilištu Algebra, smatra da je mala vjerojatnost da Google padne na dulji period. To je jako teško jer oni imaju jako veliki broj stručnjaka. Koliko se za sada zna, ovo posljednje nije bio nikakav cyber-napad, kaže Morić i podsjeća na sličnu situaciju koja se u Hrvatskoj dogodila prije nekoliko godina.
Imali smo situaciju kada je pala infrastruktura Hrvatskog Telekoma i njihova mreža. Skoro cijeli dan nitko nije mogao na bankomate, ljudi nisu mogli plaćati POS uređajima niti podizati novac. Takve stvari mogu jako puno utjecati na gospodarstvo, podsjeća Morić.
Postoje li alternativna rješenja?
O tome što bi se dogodilo kada bi Google zaista pao na nekoliko dana, a ne sati, razgovarali smo s certificiranim Google instrukturom i stručnjakom za digitalno oglašavanje na servisu Moj posao Markom Hrnjakom, koji ističe da bi korisnici bili – prilično uzdrmani.
Nama se već toliko ukorijenilo korištenje Googlea i njegovih servisa da ne percipiramo uopće koliko smo o tome ovisni, počevši od YouTubea, dokumenata na Google driveu, Google kalendara i svih tih nekih sitnih servisa koji nisu tražilica, a o kojima nam ovisi svakodnevni život i o koji nam uvelike olakšavaju svakodnevne aktivnosti i život općenito, objašnjava ovaj stručnjak.
Prvo što bi predstavljalo problem bila bi nedostupnost podataka na koje smo navikli da su nam stalno dostupni, a zatim i potraga za alternativnim rješenjima. Pokušajte zamisliti koliko samo ljudi čuva fotografije isključivo na Google photo servisima. Ako postoji varijanta u kojoj korisnici ostanu bez toga, to je nenadoknadivo, ističe Hrnjak.
No potpuni pad Googlea na nekoliko dana bio bi mnogo teži udarac za poslovni svijet nego što bi to bio slučaj za privatne korisnike. Veliki broj tvrtki svoje prihode uvelike ostvaruje oglašavanjem na Googleu i korištenjem drugih Googleovih servisa, navodi Hrnjak. 2013. godine tražilica Google bila je nedostupna svega četiri minute i u tom je periodu zabilježen pad internetskog prometa za 40 posto.
Što nakon ''velikog pada''?
Jednostavno smo svi postali jako ovisni i servisima koje nam pruža i nema neke pametne alternative da to tako ne bude. Dok god je market share Google tražilice na +97 % na svjetskoj razini, mi se od Googlea ne možemo odmaknuti ni poslovno ni privatno, smatra Hrnjak.
Da bi dugotrajniji pad Googlea itekako osjetili i poslovni korisnici, smatra i Drilo. Odrazilo bi se na sve koji participiraju u digitalnom ekosustavu jer bi sve kompanije koje su izgradile neki monopol, izgradile su ga na ispravnim temeljima, na temeljima inovativnosti i znanja i silu društva su poveli naprijed i pomogli, na kraju krajeva, da i telekomunikacijske kompanije, uključujući Hrvatski Telekom, dobiju puno više na smislu, kaže Drilo.
Što bi se s korisnicima dogodilo nakon ''velikog pada'' Googlea tijekom nekoliko dana? Hrnjak pretpostavlja da bi se većina korisnika ponovno vratila tom servisu. Korisnici bi postali skeptični. Možda bi postali puno pažljiviji u vezi s podacima koje povjeravaju Googleu. Postali smo jako komotni i zapravo su nas dosta razmazili stabilnošću svojih sustava jer mi uopće ne uviđamo što bi se dogodilo kada bi nam netko maknuo sve e-mailove koje imamo ili dokumente u Google driveu. Google ne bi ostao bez svih svojih korisnika, pretpostavljam, već bi se većina vratila, ali bi se svakako počelo više razmišljati o sigurnosti podataka, smatra Googleov instruktor.
Hrnjak ističe da postoje alternative Googleovu pretraživaču te da on nije jedini na svjetskom tržištu, no smatra da i dalje nema dovoljno kvalitetne alternative koja bi zadržale korisnike, ako govorimo samo o tražilici.
Drilo pak naglašava da je konkurencija vrlo važna na tržištu novih tehnologija. Neki online servisi došli su do neke faze monopola, pa se možda zbog toga čini da je svijet nemoguć bez njih. Međutim, postulati na kojima oni funkcioniraju jesu postulati koje mogu primijeniti i drugi igrači i tehnološke kompanije, a u slučaju da nema jednih, vjerojatno bi se vrlo brzo stvorila neka nova, možda čak i bolja, kompanija, objašnjava Boris Drilo.
