Zbog klimatskih promjena toplinski valovi su sve češća pojava, intenzivniji su i traju dulje nego ikad prije, nažalost i sa smrtonosnim posljedicama. Oko 356.000 smrtnih slučajeva u 2019. moglo bi se povezati s ekstremnim vrućinama, prema jednom znanstvenom modelu. Portal New Scientist pojašnjava kako toplina utječe na tijelo i kako ostati siguran u vrijeme sve jačih toplinskih valova.
Što je toplinski val?
Toplinski val općenito se definira kao razdoblje neuobičajeno vrućeg vremena, koje traje više od dva dana. U Londonu, primjerice, toplinski val znači tri ili više uzastopnih dana s temperaturom iznad 28 stupnjeva Celzija. Na drugim mjestima, prag je različit ovisno o prosjeku za regiju.
Što ekstremna vrućina čini našim tijelima?
Ljudsko tijelo reagira na visoke temperature na dva ključna načina: širenjem krvnih žila u koži i proizvodnjom znoja. Povećani protok krvi prema koži omogućuje gubitak više topline u okoliš. Znoj hladi tijelo kada isparava s kože. Ti odgovori pomažu u održavanju unutarnje tjelesne temperature između 36°C i 37°C, što je neophodno za normalan rad metaboličkih funkcija našeg tijela.
No, te reakcije tijela mogu imati i štetne posljedice. Širenje krvnih žila rezultira nižim krvnim tlakom, zbog čega srce radi jače kako bi tjeralo krv po tijelu. Za osobe s već postojećim srčanim oboljenjima to može dovesti do srčanog udara.
Prekomjerno znojenje pak može dovesti do gubitka soli iz tijela. U ekstremnim slučajevima, niska razina natrija u krvi može rezultirati mučninom i glavoboljom.
Što uzrokuje smrt ljudi u toplinskim valovima?
Tijekom toplinskih valova veća je učestalost smrtnosti od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
Međutim, nije nužno jasno kada je smrt pojedinca uzrokovana vrućinom, kaže Ana Nunes sa Sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji.
"Teško je utvrditi vezu između smrti tijekom ili neposredno nakon toplinskog vala zbog izloženosti vrućini, a smrtnost koja se pripisuje ekstremnoj vrućini sasvim je sigurno podcijenjena", dodaje Nunes.
Tko je najosjetljiviji na dugotrajne visoke temperature?
Ljudi koji su najviše izloženi riziku od visokih temperatura su oni koji su stariji, izolirani, koji imaju već postojeće srčane probleme i nemaju pristup klima uređajima, pokazuju znanstvene studije.
Ljudi s već postojećim psihičkim problemima također su izloženi većem riziku od smrti od ekstremne vrućine, pokazalo je jedno znanstveno istraživanje. To može biti zbog učinaka lijekova ili zato što možda ne poduzimaju mjere opreza potrebne da ostanu rashlađeni tijekom toplinskog vala, nagađaju znanstvenici.
Dojenčad je također izložena riziku od vrućeg vremena, budući da imaju mnogo veći omjer tjelesne površine i mase od odraslih, što znači da se lakše zagrijavaju u vrućim uvjetima. Godine 2019. 53 djece umrlo je u SAD-u od bolesti povezanih s vrućinom, nakon što su ostavljena u automobilima.
Koji su rizici od ekstremne vrućine tijekom trudnoće?
U SAD-u se oko 25.000 djece godišnje rodi ranije nego što bi inače bilo zbog izloženosti ekstremnoj vrućini, pokazalo je jedno znanstveno istraživanje.
Drugo istraživanje je pak otkrilo da su u zemljama s nižim do srednjim prihodima trudnice, koje su doživjele ekstremnu vrućinu u zadnjem tjednu prije poroda, imale veći rizik od prijevremenog poroda i mrtvorođenja.
Aklimatizacija
Svatko se može fiziološki prilagoditi vrućem vremenu tijekom nekoliko dana, a to se naziva aklimatizacija. Netko tko je aklimatiziran na vrućinu više će se znojiti i lučiti znoj s nižom koncentracijom soli. To pomaže u održavanju ravnoteže soli u tijelu.
Brzina protoka krvi kroz kožu također će se povećati kako bi se povećao prijenos topline u okolinu.
Kako mogu ostati siguran i svjež u toplinskom valu?
Treba unositi puno tekućine i ostati u hladu što je moguće duže vrijeme toplinskog vala. Tijekom dana u stanu ili kući treba navući zavjese u sobama koje su okrenute prema suncu.
Pametno je uz sebe nositi kremu za sunčanje radi zaštite kože od UV zračenja te nositi široku odjeću kako bi se tijelo lakše ohladilo.
Također treba izbjegavati fizičku aktivnost vani tijekom najtoplijeg doba dana (obično između 11 i 17 sati).
Koja je razlika između toplinskog udara i toplinske iscrpljenosti?
Toplinska iscrpljenost nastaje kada vaše tijelo gubi prekomjerne količine vode i soli. To može uzrokovati glavobolje, vrtoglavicu i ubrzano disanje. Obično nije ozbiljno, ako se možete ohladiti unutar pola sata.
No toplinska iscrpljenost može se pretvoriti u toplinski udar, ozbiljno zdravstveno stanje koje se javlja kada se vaše tijelo jako pregrije, što može uzrokovati gubitak svijesti. Ako je nekome još uvijek loše od vrućine nakon 30 minuta odmora na hladnom mjestu, treba odmah nazvati hitnu pomoć.
Kako liječiti toplinski udar i toplinsku iscrpljenost?
Iscrpljenost od vrućine može se liječiti pronalaskom hladnog mjesta za odmor i pijenjem puno vode. Ako sumnjate da netko ima toplinski udar, odmah pozovite hitnu pomoć.
Izvor: New Scientist
