Više od 50 milijuna ljudi koji žive u blizini najprometnijih europskih zračnih luka suočavaju se sa zdravstvenim rizicima zbog ultrafinog onečišćenja zraka od mlaznih motora, prema studiji koju je naručila europska nevladina organizacija za održivi transport i zelenu energiju Transport & Environment (T&E).
Ultrafine čestice, manje od 0,1 mikrometra u promjeru, prodiru duboko u ljudsko tijelo. To ih čini vrlo opasnima, jer, budući da su tako male, mogu ući vrlo, vrlo duboko u ljudsko tijelo, ističe Carlos López de la Osa iz T&E. No unatoč njihovoj opasnosti, te čestice nisu učinkovito regulirane.
Rijetka istraživanja i neuvjerljivi rezultati
Konzultant Daan van Seters iz neprofitne ogranizacije CE Delft u Nizozemskoj, koja je provela naručenu studiju, naglašava nesigurnosti oko ultrafinog zagađenja. Istraživanja u ovom području su rijetka i dokazi često nisu uvjerljivi, kaže on. Većina istraživanja usmjerena je na veće čestice (PM2,5, odnosno 2,5 mikrometara), a ultrafine čestice su podskup te kategorije čestica.
Mlazni motori proizvode puno ultrafinih čestica. Za razliku od PM2.5, granice ultrafinih čestica temelje se na ukupnoj masi, dopuštajući visoke koncentracije bez prekoračenja ograničenja. Praćenje tih čestica, s druge strane, je ograničeno.
Ono što imamo uglavnom su lokalne studije oko pojedinačnih zračnih luka: Zürich, Amsterdam, Berlin, Los Angeles, objašnjava López de la Osa. Taj nedostatak sveobuhvatnih podataka potaknuo je navedenu studiju T&E.
Procjena prvog reda izgleda zastrašujuće
Van Setersov tim procijenio je, na temelju postojećih istraživanja, razine ultrafinog onečišćenja oko 32 najprometnije zračne luke u Europi koristeći podatke iz lokalnih studija, uz pretpostavku linearnog povećanja s brojem letova. Njihova otkrića pokazuju da je ultrafino onečišćenje u blizini ovih zračnih luka uzrokovalo 280.000 slučajeva visokog krvnog tlaka, 330.000 slučajeva dijabetesa i 18.000 slučajeva demencije.
Ovo je procjena prvog reda temeljena na ekstrapolaciji, a potrebno je provesti epidemiološka istraživanja kako bi se dobile preciznije procjene, napominje van Seters, sugerirajući da bi stvarni brojevi mogli biti veći budući da studija pokriva samo 32 zračne luke i isključuje radnike u zračnim lukama.
Zračna luka u Parizu ima najveću izloženost stanovništva
Zračna luka Orly u blizini Pariza ima najveću izloženost stanovništva, s više od 6 milijuna ljudi koji žive u blizini, dok je londonska zračna luka Heathrow četvrta s više od 3 milijuna izloženih stanovnika.
Procjene utjecaja na zdravlje uvelike se oslanjaju na studiju iz 2022. godine o zračnoj luci Schiphol u blizini Amsterdama koju je provela Nicole Janssen iz Nacionalnog instituta za javno zdravlje i okoliš u Nizozemskoj. Janssen je savjetovala da se ne kvantificiraju učinci zbog neizvjesnosti, ali se složila da su potrebna dodatna istraživanja. Željeli bismo naglasiti našu preporuku da dodatno istražimo rizik od ultrafinih čestica iz zrakoplovstva oko drugih međunarodnih zračnih luka, poručila je tada Janssen.
Moguće rješenje problema
Krisztina Toth iz T&E predlaže smanjenje ultrafinog onečišćenja modificiranjem mlaznih goriva, poput smanjenja sadržaja sumpora, i korištenjem održivih zrakoplovnih goriva (SAF).
Nažalost, znamo da je potrebno dosta vremena prije nego što se proizvodnja SAF-a dovoljno poveća da može imati takav učinak, kaže Toth.
Ograničavanje širenja zračnih luka i broja letova te promicanje alternativnog prijevoza također bi moglo smanjiti ultrafino onečišćenje i zdravstvene rizike uz ublažavanje klimatskih utjecaja.
Rješavanje problema zagađenja zraka koji udišemo, generalno gledano, veliki je problem, kojeg kad bi ga se riješilo, omogućio bi u prosjeku produljenje života ljudi za 2,3 godine u prosjeku.
Izvor: New Scientist
