VIDEO Grenland nestaje pred našim očima: Znanstvenici zabrinuti što bi to moglo značiti za ostatak svijeta

Grenland, kakvog smo do sad poznavali, nestaje pred našim očima. Istraživanje koje su zajednički proveli Europska svemirska agencija (ESA) i NASA pokazalo je da se ovaj smrznuti div topi alarmantnom brzinom, a to bi moglo imati posljedice i na razinu mora u cijelom svijetu.

tri vijesti o kojima se priča Što to točno znači? Znanstvenici su pronašli ogromnu pukotinu ispod jednog od vulkana u našem susjedstvu Sad znamo i to NASA-ino superračunalo provelo 400.000 simulacija i sve upućuju na istu godinu u kojoj će Zemlja biti uništena Baš kao na Zemlji? Znanstvenici došli do zanimljivog otkrića: Ako na Marsu ima života, vjerojatno se skriva u - špiljama

Istraživanje objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters otkriva surovu stvarnost. U razdoblju od 2010. do 2023. Grenland je izgubio nevjerojatnih 2347 kubičnih kilometara leda. To je dovoljno vode da se napuni najveće jezero u Africi, Viktorijino jezero. Najveće promjene dogodile su se 2012. i 2019. godine, kada se ledena ploča smanjila za više od 400 kubičnih kilometara zbog ekstremnog otapanja.

Ove dvije prijelomne klimatske točke nikako ne smijemo prijeći, u protivnom ćemo nepovratno upropastiti Grenland

Koliko je ovaj gubitak leda značajan možda najbolje pokazuje video koji je objavila ESA. Područje najvećeg gubitka leda označeno je najtamnijom bojom, a podaci su prikupljani s dva satelita koji kontinuirano prate stanje Grenlanda -  ESA-inog CryoSat-2 i NASA-inog ICESat-2.

U videu se jasno vidi da rubovi ledene ploče najviše gube. Tijekom godina, rubovi ledene ploče u prosjeku su izgubili debljinu od 6,4 metra. Posebno zabrinjava da su u samo 13 godina, izlazni ledenjaci poput Sermeq Kujalleq i Zachariae Isstrøm doživjeli vršne stope stanjivanja od 67 odnosno 75 metara.

Studija je otkrila i prosječno stanjivanje ledene ploče koje iznosi 1,2 metra tijekom razdoblja istraživanja.

Sjajno je vidjeti da podaci iz 'sestrinskih misija' daju dosljednu sliku promjena koje se događaju na Grenlandu, rekao je Thorsten Markus, projektni znanstvenik za misiju ICESat-2 pri NASA-i, u izjavi za javnost.

Netaknuti led s Grenlanda star 100.000 godina krasi koktele u Dubaiju: "To je najčišći led na Zemlji"

Razumijevanje sličnosti i razlika između mjerenja visine ledene ploče radarom i lidarom omogućuje nam da u potpunosti iskoristimo komplementarnu prirodu tih satelitskih misija, dodao je Markus.

Grenland konstantno gubi svoju ledenu masu još od 1998. godine, a voda koja nastaje tim otapanjem smatra se drugim najvećim doprinositeljem porasta razine mora. Topljenje leda na Grenlandu također ima dubok utjecaj na globalnu cirkulaciju oceana i vremenske prilike. Ove promjene imaju dalekosežne utjecaje na ekosustave i zajednice diljem svijeta.