Državni tajnik u Ministarstvu kulture Krešimir Partl istaknuo je u četvrtak da se Hrvatska mora prilagoditi novim trendovima i tehnologijama kao što su područja videoigara i game dizajna, u kojima svoje mjesto mogu naći i umjetnici iz drugih kulturnih grana.

Na tribini ''Inovacije i transfer kreativnosti u kulturi, umjetnosti i umjetničkom obrazovanju'' na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji raspravljalo se o potencijalima triju akademija: Akademije dramskih umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i Muzičke akademije kojima bi se moglo potaknuti studente na djelovanje u kulturnoj i kreativnoj industriji, kao i u produkciji sadržaja u kojima uživaju mlade generacije, poput filmova, serija i videoigara.

Igranje na mobitelu, ilustracija Strahujete da vaše dijete previše igra videoigre? To bi mu zapravo moglo koristiti

Nešto više od 16 posto svih audiovizualnih djelatnika radi u području game dizajna. No, i dramski umjetnici, likovni umjetnici te glazbeni skladatelji mogu pronaći svoje mjesto u području te profitabilne grane, kazao je državni tajnik.

Partl je naglasio da je Hrvatska ipak malo tržište, pa je potrebno uložiti velike napore kako bi svi koji se bave kreativnom industrijom bili kompetitivni na međunarodnom tržištu. Jedan od načina je poticanje suradnje ili koprodukcije.

Od novih sadržaja, mladi sve više konzumiraju streaming servise koji su doživjeli snažan porast za vrijeme pandemije i koje sve više konkuriraju za preuzimanje sportskih sadržaja, istaknuo je. Tako, primjerice, Netflix nudi 100 milijuna dolara za jednu sezonu Svjetskog prvenstva Formule 1.

No, Švicarci su prije tri tjedna na referendumu izglasali da servisi kao što su Netflix i Amazon moraju izdvajati četiri posto doprinosa za razvoj lokalne proizvodnje kulturnih sadržaja, dodao je.

Ilija, Ana i Josip u Novskoj Tko kaže da bi svi na more? Oni su more zamijenili Novskom zbog videoigara

Partl smatra da se djecu i mlade više ne može odvojiti od mobitela jer preko mobilnih aplikacija konzumiraju najviše sadržaja, ali ono što se može učiniti jest ponuditi im bolji i kvalitetniji sadržaj.

I videoigre su prepoznate kao jedan vid umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, no to ne znači da se dogodio krah tradicionalne kulture, istaknuo je dekan Akademije dramskih umjetnosti Davor Švaić

U Europi 50 posto stanovništva povremeno igra barem jednu videoigru. Od toga imamo 47 posto igračica, što ruši percepciju o tome da je riječ o prvenstveno ''muškoj'' zabavi. Videoigre su kroz umjetničke programe našle mjesto u programu visokog obrazovanja, naglasio je Švaić.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju