U posljednja dva desetljeća Zemlja je izgubila dio svojeg prijašnjeg sjaja, ali uzrok tome nije samo taj što je svijet zahvatila pandemija koja je unijela velike promjene u naše živote. Proučavajući sjaj našeg planeta, znanstvenici su otkrili da se on iznenađujuće smanjuje.

Kao uzrok tome znanstvenici zasad teoretiziraju da su krive klimatske promjene.

U studiji koja je objavljena krajem kolovoza u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters znanstvenici su proučili Zemljin "albedo" (broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo) analiziranjem Zemljinog sjaja u opservatoriju Big Bear u Kaliforniji između 1998. i 2017. godine. To je ekvivalent oko 1500 noći i podataka uzetih tijekom tog vremena.

Analizom tih podataka znanstvenici su mogli ocijeniti koliko se svjetlosti reflektira od našeg planeta. Otkrili su da se od 90-ih godina prošlog stoljeća sjaj Zemlje smanjio za 0,5 posto.

Pad albeda je bio veliko iznenađenje kad smo analizirali posljednje tri godine prikupljenih podataka, nakon 17 godina gotovo nepromijenjenog statusa, pojasnio je Philip Goode, astronom s Instituta tehnologije New Jersey i vodeći autor studije.

Zemljin sjaj je razlog zbog kojeg možemo vidjeti i tamniju stranu Mjeseca dok je on u tranzitnim fazama do punog sjaja. Obično se oko 30 posto sunčevog svjetla koje dolazi do Zemlje reflektira nazad u svemir od oblaka, snježnih površina i oceana, dajući tako Mjesecu nježno svjetlo koje se može mjeriti.

Upravo promatrajući Mjesec i svjetlost koja se sa Zemlje reflektira na njegovu površinu tijekom mjesečevih mijena, astronomi su otkrili male promjene u albedu, posebice u posljednjih nekoliko godina navedenog razdoblja mjerenja.

Čini se kako oblaci imaju velik utjecaj na Zemljinu reflektivnost, ali jedan od razloga je Sunčev sjaj, odnosno koliko svjetla stiže na Zemlju sa Sunca. Astronomi su proučili i periodičke promjene sjaja Sunca kako bi vidjeli ima li to značajan utjecaj na ono što su zabilježili sa Zemljinim sjajem, no otkrili su kako te dvije stvari nisu povezane. Dakle, u pitanju je bio neki drugi uzrok.

Uspoređujući svoje podatke s podacima NASA-inog projekta CERES, koji se bavi proučavanjem oblaka na Zemlji, tim sugerira da je smanjenje niskih oblaka iznad istočnog dijela Tihog oceana možda rezultiralo spomenutim smanjenjem Zemljinog sjaja. Smanjenje prekrivenosti oblacima možda je uzrokovano povećanjem temperature površine mora, s vrlo izglednim vezama s klimatskim promjenama, smatraju znanstvenici.

Prethodno se vjerovalo da zagrijaniji planet može rezultirati višim albedom zbog povećane pokrivenosti oblacima, no pokazalo se da to ipak nije slučaj.

Zapravo, to je vrlo zabrinjavajuće, smatra Edward Schwieterman, planetarni znanstvenik sa sveučilišta Californija u Riversideu, koji nije sudjelovao u spomenutoj studiji.

Izvor: Cnet

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju