S obzirom na samo 37 posto površinskih voda koji su u dobrome ili vrlo dobrom ekološkom stanju Europa mora bolje upravljati svojim vodnim resursima da bi svojim građanima zajamčila opskrbu kvalitetnom vodom, upozorila je u utorak Europska agencija za okoliš (EEA).
Agencija EU-a sa sjedištem u Kopenhagenu istaknula je da postoji hitna potreba za povećanom otpornošću i održivim izvorima svježe pitke vode za ljude i okoliš, naglasivši nužnost hitnog djelovanja.
Zdravlje europskih voda nije dobro. Naše se vode suočavaju s nizom izazova bez presedana koji prijete sigurnosti kvalitetne vode u Europi, objavila je u priopćenju za javnost direktorica EEA Leena Ylä-Mononen.
Kada je posrijedi kemijsko zdravlje površinskih voda, ono je dobro samo u 29 posto slučajeva, u usporedbi sa 77 posto u slučaju podzemnih voda, odakle nam stiže veći dio pitke vode koju konzumiraju Europljani.
Dobro kemijsko zdravlje znači izostanak prekomjernog onečišćenja hranjivim tvarima i štetnim kemikalijama poput PFAS-a i mikroplastike.
Površinskim vodama prijeti i ugrožava ih onečišćenje zraka (izgaranje ugljena, emisije iz vozila itd.), ali i poljoprivreda, koja zbog odlaganja većih količina otpada zagađuje tlo.
Premda nedavno izvješće EEA-e pokazuje da je u 2021. samo 37 posto površinskih vodnih tijela, poput jezera i rijeka, klasificirano kao dobro ili vrlo dobro, ova brojka ipak upućuje na manje poboljšanje u odnosu na 2015., unatoč naporima koje su poduzele brojne države.
Europska poljoprivreda morala bi više koristiti održivije prirodne i agroekološke prakse uz poticajne mjere i promjene kada su posrijedi naše prehrambene navike, preporučuje se u izvješću.
Ova europska agencija, koja je analizirala 120.000 površinskih voda i 3,8 milijuna km2 podzemnih voda u 19 zemalja EU-a i Norveškoj, poziva na 50 postotno smanjenje upotrebe pesticida do 2030. godine.
Moramo udvostručiti dosadašnje napore da bismo obnovili zdravlje dragocjenih europskih rijeka, jezera, priobalnih voda i ostalih vodnih tijela te da bismo zajamčili da ovaj vitalni resurs postane i ostane otporan i siguran za generacije koje dolaze, rekla je Ylä-Mononen.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju izazove opskrbe vodom. Takozvani 'vodni stres' jedan je od najvažnijih okolinskih čimbenika koji štetno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, rezultirajući znatnim smanjenjem uroda, što je sve veći problem u Europi, posebice zbog sve uočiljivije nestašice vode na njezinu jugu i sve češćih i pogubnijih suša diljem kontinenta, upozorava EEA.
Istodobno izvješće ukazuje da dijelovi Europe doživljavaju porast intenzivnih oborina, što rezultira poplavama i povećanim rizicima od poplava. Budući da klimatske promjene nastavljaju utjecati na regiju, stručnjaci naglašavaju sve veću važnost pristupačnog i održivog upravljanja rizicima od poplava za zaštitu zajednica i ekosustava u cijeloj Europi.
Stoga smanjenje potrošnje vode i obnova ekosustava mora biti prioritet za vlade, posebno zbog toga jer su i vodni resursi podložni posljedicama klimatskih promjena - prekomjernih oborina, otapanja ledenjaka i suša, kaže se u izvješću europske agencije.
