Bumbari i čimpanze mogu naučiti vještine od pripadnika iste vrste koje su toliko komplicirane da ih nikada ne bi mogli sami svladati, što je sposobnost za koju se dosad smatralo da je svojstvena samo ljudima, prema dvjema studijama.
Jedan od najvećih talenata čovječanstva naziva se "kumulativna kultura" - naša sposobnost da s vremenom razvijemo vještine, znanje i tehnologiju, poboljšavajući ih dok se prenose kroz generacije.
Ta sposobnost prijenosa sposobnosti, koje niti jedan pojedinac ne bi mogao sam naučiti, zaslužna je za uspon čovječanstva i dominaciju nad svijetom.
Zamislite da ste pustili neku djecu na napušteni otok, rekao je Lars Chittka, bihevioralni ekolog sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu i koautor studije o bumbarima.
Uz malo sreće mogli bi preživjeti, ali nikada ne bi znali čitati ili pisati jer to zahtijeva učenje od prethodnih generacija, rekao je u videu objavljenom uz studiju u časopisu Nature.
Prethodna istraživanja pokazala su da su neke životinje sposobne za socijalno učenje - smišljanje kako nešto učiniti promatranjem drugih pripadnika svoje vrste.
Čini se da su se neka od tih ponašanja usavršila tijekom vremena, poput nevjerojatne navigacijske sposobnosti golubova pismonoša ili sposobnosti čimpanza da razbijaju orahe, što sugerira da bi to mogli biti primjeri kumulativne kulture.
No, znanstvenicima je teško isključiti mogućnost da pojedinačni golub ili čimpanza nisu mogli sami smisliti kako postići te podvige.
Stoga se tim znanstvenika pod vodstvom britanskih okrenuo skromnom bumbaru.
Prvi korak bio je obuka tima "demonstratora" da rade složenu vještinu koju bi kasnije mogli prenositi na druge.
U laboratoriju su neki bumbari dobili kutiju koja se otvarala u dva koraka. Imali su zadatak prvo gurnuti plavi jezičac, zatim crveni kako bi na kraju oslobodili slatku nagradu.
Alice Bridges, koautorica studije također sa Sveučilišta Queen Mary, rekla je za AFP: Taj zadatak je stvarno težak za bumbare jer u biti tražimo od njih da nauče učiniti nešto u zamjenu za ništa tijekom prvog koraka.
U početku su zbunjeni bumbari samo pokušali gurnuti crveni jezičac, a da prethodno nisu pomaknuli plavi, i jednostavno bi na kraju odustali.
Kako bi motivirali bumbare, znanstvenici su na kraju prvog koraka stavili poslasticu sa šećerom koju se postupno povlačili kako su bumbari svladavali proces.
Demonstranti su zatim upareni s novim bumbarima "neznalicama", koji su gledali demonstrante kako rješavaju zagonetku prije nego što su sami krenuli.
Pet od 15 bumbara neznalica brzo je riješilo dvostupanjski problem i to bez potrebe za nagradom nakon prve faze.
Bili smo jako iznenađeni, rekla je Bridges. Svi smo samo poludjeli kad se to prvi put dogodilo, dodala je.
Alex Thornton, profesor kognitivne evolucije na britanskom Sveučilištu Exeter koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da se radilo o malom uzorku.
Ali poanta je jasna - zadatak je bio izuzetno težak da se nauči sam, no neki su ga bumbari mogli riješiti društvenim učenjem, napisao je u komentaru u časopisu Nature.
Autori istraživanja rekli su da je to prva demonstracija kumulativne kulture kod beskralješnjaka.
Čimpanze, kao naši najbliži živući rođaci, također posjeduju taj talent, prema zasebnoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Human Behaviour.
Komplicirana kutija za skupinu poludivljih čimpanza u sirotištu Chimfunshi Wildlife Orphanage u Zambiji bila je malo teža.
Uključivala je uzimanje drvene kugle, držanje otvorene ladice, ubacivanje kugle i zatvaranje ladice kako bi se oslobodila nagrada od kikirikija.
Tijekom tri mjeseca, 66 čimpanzi pokušalo je riješiti zagonetku, ali nije uspjelo.
Zatim je nizozemski tim znanstvenika obučio dvije čimpanze da pokažu ostalima kako se to radi.
Nakon dva mjeseca 14 čimpanzi, koje nisu ranije svladale problem, riješilo ga je.
I što su čimpanze više promatrale demonstrante, to su brže naučile riješiti problem.
Bridges je rekla da studije "ne mogu a da ne dovedu u pitanje ideju da su za kumulativnu kulturu, kao iznimno složenu, rijetku sposobnost, samo 'najpametnije' vrste poput ljudi sposobne".
Thornton je rekao da istraživanje ponovno pokazuje kako "ljudi obično precjenjuju svoje sposobnosti u odnosu na sposobnosti drugih životinja".
