Za vrijeme aktualnih parlamentarnih izbornih kampanjama neke stranke su se više, a neke manje, poslužile ovim alatom kako bi ostvarile što veći uspjeh – motivirale postojeće simpatizere i privukle neodlučne i nezadovoljne birače.
Promatranjem društvenih profila najkonkurentnijih političkih stranaka vidljivo je kako je njihovo korištenje tog alata usmjereno isključivo u svrhu političkog marketinga, a manje u svrhu aktivne javne rasprave i dvosmjerne komunikacije. No, pretpostavka je da lajkovi, followeri i pratitelji definitivno mogu poslužiti kao jedan od relevantnijih parametara popularnosti stranaka i konačno možda i ishoda izbora.
Prema istraženim podacima vidljivo je da ako se pita Facebook, Twitter i YouTube, svaka bi od tih društvenih mreža izdvojila drugačiji poredak popularnosti stranaka, ali on mnogo ne odmiče od stvarnih rezultata izbora. Na Facebooku se kao najpopularnija stranka izdvojila Živi zid, slijedi ju Domoljubna koalicija i Naprijed Hrvatska. Na Twitteru se po broju followera ističu osim spomenute Domoljubne koalicije, koalicija Hrvatska raste (SDP), Orah, Most, Živi zid i IDS. Na Youtubeu apsolutni predvodnik je koalicija Hrvatska raste sa više od 2 milijuna pregleda videozapisa, a slijedi ju Živi zid (s najvećim brojem pratitelja), Domoljubna koalicija, Naprijed Hrvatska, U ime obitelji i IDS. U infografici je također vidljiva stavka da se neke od stranaka odlučuju da uopće ne pokrenu pojedine od spomenutih društvenih mreža u kampanji. Time se zapravo stranke odriču iskorištavanja svih potencijala društvenih mreža koje im one pružaju u borbi s konkurencijom.
