Europska komisija diljem Europske unije inicirala je osnivanje "Europskih centara za digitalne inovacije" (EDIH), čiji je zadatak podržati uvođenje digitalnih tehnologija u poslovanje poduzeća i javni sektor.
U Hrvatskoj su uspostavljena četiri takva centra, a EDIH Adria zadužen je za digitalnu transformaciju kompanija u Jadranskoj Hrvatskoj, jednom od tri statistička područja Hrvatske koje je u suradnji s Eurostatom odredio Državni zavod za statistiku.
Očekujemo da stotinjak poduzeća aktivno testira digitalne tehnologije i na kraju ih primijeni u svom poslovanju te da nekoliko tisuća zaposlenika poduzeća prođe naše edukacije u iduće tri godine, rekao je Boris Golob, predstavnik EDIH-a Adria, u razgovoru za Hinu.
Želja nam je da postojeća poduzeća, koja možda ne koriste digitalne tehnologije nego sve rade na papiru, počnu raditi u Excelu. A oni koji rade u Excelu da prijeđu na bazu podataka. Oni s bazom podataka da počnu koristiti algoritme umjetne inteligencije, kaže Golob, koji u Rigi, glavnom gradu Latvije, sudjeluje na tehnološkoj konferenciji "5G Techritory".
Edukacijski programi počinju 1. siječnja u Hrvatskoj, a gotovo u isto vrijeme startat će i u ostalih 26 zemalja EU-a. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, želi digitalizirati gospodarstva.
Edukacija i digitalne inovacije
Imat ćemo treninge za zaposlenike na kojima će učiti kako se nešto koristi. Recimo, internetska trgovina, čemu služi baza podataka, kako izvlačiti znanje iz baze podataka. Edukacije za zaposlenike bit će prilagođene i specificirane potrebama svakog sektora, najavljuje predstavnik EDIH-a Adria, inače predsjednik uprave Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci (STEP RI).
Konzorcij EDIH Adria, koji će provoditi edukaciju, čine znanstveno istraživačke institucije Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Puli, poduzetničko potporna institucija STEP RI, tehnološki klaster Smart Ri te kompanije Infobip i Ericsson Nikola Tesla.
Poticat ćemo poduzeća da primjenjuju rješenja koja postoje. Primjerice, da počnu uvoditi senzore. Senzor može utvrditi je li netko u uredu, je li pacijent pao s kreveta, je li ispravna težina proizvoda, je li skladište puno ili prazno, objašnjava Golob.
Organizirat ćemo niz razvojnih događanja na kojima će poduzeća imati i mogućnost da tijekom četiri dana smisle svoj program digitalizacije ili digitalne inovacije, pa da onda budu spremni za idući korak naše podrške. A to je testiranje te tehnologije u njihovu poslovanju prije nego što počnu investirati u tu tehnologiju, dodaje ovaj konzultant i edukator.
U programima mogu sudjelovati sve male i srednje kompanije iz jadranske Hrvatske, pri čemu je poseban fokus na industriji zdravlja i življenja, energetici i pomorskom transportu. Bit će im omogućeno i povezivanja s kompanijama iz EU-a.
Projekt će trajati tri godine, od 2023. do 2025., a košta 2,6 milijuna eura. Europska komisija putem svojeg programa "Digitalna Europa" pokrila je 50 posto tog novca, a preostalih 50 posto dala je Hrvatska povukavši novac iz fondova EU-a.
''Inovatori u nastajanju'' - unapređenje poslovanja
Postoji opcija produženja na još četiri godine. Ideja je da traje sedam godina, napomenuo je Golob.
Od nas se u ovom projektu očekuju vrlo konkretni rezultati. Nisu svi europski projekti takvi. Ovaj mora biti takav želimo li da se naše trajanje nastavi, dodao je.
Golob napominje da poduzeća u Hrvatskoj imaju prostora za napredak kada je riječ o uvođenju digitalnih rješenja te se nada da će u tome prepoznati priliku za unapređenje svojeg poslovanja.
Hrvatska se prema stupnju inovacija nalazi u posljednjoj od četiri grupe zemalja, pokazuje analiza Europske komisije nazvana "European Innovation Scoreboard", objavljena 22. rujna.
U skupini nazvanoj "inovatori u nastajanju" nalaze se još Mađarska, Slovačka, Poljska, Latvija, Bugarska i Rumunjska.
Europska komisija navela je da su od 2015. do 2022. gotovo sve zemlje popravile svoju inovacijsku izvedbu. Izvedba u Hrvatskoj i Poljskoj rasla je po stopi bržoj od prosjeka EU-a, navela je Europska komisija.
Konferencija u Rigi, koja se održala u utorak i srijedu, bila je okupljanje na kojem se govorilo o unapređenju digitalizacije u EU-u.
Između ostalog, govorilo se o EDIH centrima. Okupljanje omogućuje i povezivanje s drugim konzorcijima u Europi jer važan dio mreže čini upravo međusobno povezivanje i razmjena praksi, grešaka, dobrih rješenja, zaključio je Golob.
