Dok se ruska invazija i okupacija Ukrajine nastavljaju, vodstvo jednog od ratom najteže pogođenih gradova u toj zemlji već planira buduće napore za obnovu, nakon posebnog sastanka s uglednim britanskim arhitektom Normanom Fosterom.
Foster je jedan od najplodnijih britanskih arhitekata i jedan od najznačajnijih autora suvremenih djela moderne arhitekture. Od 2016. godine Foster je i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Gradonačelnik Harkiva Ihor Terekov sastao se u ponedjeljak, 18. travnja, s Fosterom kako bi razgovarao o njegovoj viziji sanacije Harkiva, grada koji je sada gotovo potpuno neprepoznatljiv, nakon dva mjeseca brutalnog granatiranja.
Na sastanku je Terekov iznio svoju viziju preporođenog grada definiranog novom high-tech arhitekturom prema Fosterovom generalnom urbanističkom planu u svrhu pružanja okvira za stvaranje Harkova kao grada budućnosti.
Na sastanku su im se pridružili visoki ukrajinski gospodarski dužnosnici Igor Abramovič i Olga Demjanenko, akademici Ian Goldin sa Sveučilišta Oxford i profesor s Harvarda Ed Glaeser te suvoditelji odjela za dizajn, arhitekturu i tehnologiju Zaklade Norman Foster, Diego Lopez i Alberto Cendoya.
Foster je pripremio kratak manifest za taj sastanak, koji se dijelom bavi potrebom da ukrajinski arhitekti i tvrtke igraju središnju ulogu u obnovi, uz navođenje njezinog općeg smjera.
Manifest je nazvan Harkivski manifest i glasi ovako:
HARKIVSKI MANIFEST
Obvezujem se okupiti najbolje umove s najboljim planerskim, arhitektonskim, dizajnerskim i inženjerskim vještinama na svijetu koji će podržati ponovno rođenje grada Harkiva. U duhu kombiniranja planetarne svijesti s lokalnim djelovanjem, nastojao bih okupiti vrhunske ukrajinske talente sa svjetskom stručnošću i savjetima.
Prvi korak bi bio glavni plan grada povezan s regijom, s ambicijom da se kombinira najomiljenije i najcjenjenije nasljeđe iz prošlosti s najpoželjnijim i najzelenijim elementima infrastrukture i zgrada — drugim riječima da se sad stvori grad budućnosti i planirat njegov život desetljećima unaprijed.
Na vrhuncu pandemije, London je ažurirao generalni urbanistički plan, čiji korjeni leže u planu naručen u najmračnijim danima Drugog svjetskog rata. Geralni urbanistički plan je čin povjerenja u budućnost za generacije koje tek dolaze.
Izvor: Architect News