Istraživanje koje je 2017. provedeno u New Yorku pokazalo je da se na novčanicama koje su ispitivane nalaze brojni mikroorganizmi – od vaginalnih bakterija pa do virusa poput gripe. Zbog toga je jasno zašto iz Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju pranje ruku nakon držanja novčanica, a posebno prije jela.
Ta preporuka u vrijeme kada svijetom vlada panika od koronavirusa ima posebnu težinu, zbog čega centralna banka Južne Koreje želi smanjiti korištenje novčanica, a neke će čak i – spaliti. Na sličan potez ranije su se odlučili i Kinezi koji su neke novčanice, pogotovo one koje su se koristile u opasnim područjima poput bolnica, uništili. Dio ostalih novčanica podvrgli su postupku dubokog čišćenja ultraljubičastim svjetlom i visokim temperaturama.
S obzirom na to da se novčanicama može proširiti virus, kao mjeru predostrožnosti muzej Louvre u Parizu zabranjeno je korištenje papirnatog novca te primaju jedino kartice. Čini se da bi jedna od posljedica koronavirusa moglo biti još veće okretanje bezgotovinskom plaćanju putem kartica i mobilnih telefona. Naravno, i kartice i telefoni mogu biti puni mikroorganizama kao i novčanice, a ista je stvar i s POS uređajima, no jedna će novčanica tijekom dana proći kroz velik broj ruku, dok bezgotovinsko mobilno plaćanje omogućuje plaćanje bez dodirivanja aparata.
Bezgotovinsko plaćanje sve je popularnije u Hrvatskoj te se i kod nas, doduše s ograničenim brojem kartica, mogu koristiti pogodnosti Apple Paya i Google Paya, dakle plaćanje mobilnim telefonima na POS uređajima. U odnosu na kartice za koje je za cifre iznad 100 kn potrebno upisati PIN i dotaknuti aparat, umjesto PIN-a, mobilno plaćanje može se potvrditi biometrijom ili PIN-om na samom mobitelu, što se ipak čini sigurnijim rješenjem u odnosu na kartice i pogotovo novčanice.
Izvor: CNN
