Zamislite budućnost u kojoj je masovna proizvodnja zamijenjena time da svaka, manja ili veća, zajednica radi i proizvodi primarno za svoje potrebe, budućnost u kojoj stanovnici koriste naprednu medicinsku tehnologiju u vlastitom domu ili gdje se sastanci održavaju preko holograma. Takva budućnost i nije toliko udaljena.
Točnije, takva nas stvarnost čeka odmah iza ugla. Istraživanje koje je provela tvrtka Epson dalo je zanimljiv uvid u percepciju europskih radnika i poslodavaca i njihovo viđenje budućnosti poslova.
Čak 57 posto europske radne snage u gotovo svim industrijama, uključujući zdravstvo, obrazovanje, maloprodaju i proizvodnju vjeruje da će njihova industrija i organizacijski te radni modeli tih industrija biti više pod tehnološkim utjecajem. Šest posto radnika svjesno je da će njihova trenutna radna mjesta u roku od 10 godina prestati postojati.
S druge strane, nakon što je 17 stručnjaka za industriju i futurologa s radnicima podijelilo svoja viđenja tehnološkog napretka i njegova odnosa s industrijom, 64 posto radnika izrazilo je pozitivan stav o viđenju budućnosti i promjenama s radnim mjestima.
Ipak, samo optimizam i pozitivni stavovi neće biti dovoljnu za dobivanje pozitivne transformacije u industriji. Industrija se treba uhvatiti ukoštac s promjenama. Samo 14 posto radnika smatra da njihova organizacija izvrsno prati trendove i nove tehnologije, a 28 posto zaposlenika smatra da je njihova organizacija poprilično dobra kada je u pitanju implementacija novijih tehnologija.
Kako bi riješile ovaj izazov, organizacije na umu moraju imati i brige svojih radnika. Ukupno 75 posto radnika uvjereno je da će napredak tehnologije rezultirati manjim brojem zaposlenika. Premda se taj postotak značajno razlikuje od zemlje do zemlje, svugdje vlada određena razina zabrinutosti.
Najviše su zabrinuti zaposlenici u Španjolskoj, u kojoj 8 od 10 njih predviđa smanjenje radne snage, dok su najmanje zabrinuti u Njemačkoj, gdje njih 67 posto zabrinjava koliki će točno utjecaj imati nove tehnologije. Pesimizam u Španjolskoj može se pripisati i drugoj najvećoj stopi nezaposlenosti u zemljama Europe, dok optimistična Njemačka spada u drugu najnižu, tako da je moguće da opća slika zaposlenosti igra veliku ulogu u javnom mišljenju.
Jednako zanimljiv uzorak pokazale su i varijacije po djelatnostima. Radnici u proizvodnji iznenađujuće su optimistični u vezi s budućnošću svoga posla. Tako 75 posto radnika predviđa pomake prema lokalnim proizvodnim modelima, a 55 posto njih očekuje da će razina zaposlenosti biti jednaka, ako ne i veća.
Međutim, što se obrazovanja tiče, ispitanici nisu toliko optimistični. Izrazili su zabrinutost o sposobnosti zadržavanja znanja zbog sve veće prisutnosti tehnologije u obrazovanju te o samim načinima njegova prenošenja. Prosvjetni radnici naveli su financiranje, obrazovanje nastavnika i zastarjelu tehnologiju kao najveće prijetnje budućih generacija. Njih 61 posto smatra da nastavnici već sad nisu opremljeni za adekvatno osposobljavanje učenika vještinama potrebnim za korištenje modernih tehnologija u idućem desetljeću.
U konačnici, pogledamo li ove stavove i razmišljanja, ostaje pitanje mogu li tvrtke i organizacije pravodobno pratiti trendove te tko je odgovoran za to da u konačnici i uspiju?
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
