Danas je u online formatu započela najveća multidisciplinarna konferencija za mlade profesionalce, digitalne nomade i studente u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, LEAP Summit. Šesto izdanje LEAP-a i ove godine inspirira buduću generaciju inovatora, poduzetnika, lidera i pokretača pozitivnih promjena u društvu donoseći poticajne priče ljudi koji su se odvažili izaći iz zone komfora i pomaknuti granice da bi uspjeli u svijetu poduzetništva, tehnologije, znanosti, ekologije, medija ili politike. LEAP Summit online „traje“ i u subotu, 15. svibnja, a održava se pod generalnim pokroviteljstvom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te je, zahvaljujući pokroviteljstvu, besplatan za sve sudionike. Svi zainteresirani mogu pratiti besplatan live stream i inspirirati se da i sami pokrenu promjene.
Konferenciju je otvorio Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Naglasio je da su društveno aktivni i angažirani građani koji svojim idejama i stavovima aktivno doprinose temama ključni za razvoj otporne, „digitalne i zelene“ Europske unije. Podsjetio je kako je Europska unija donijela poseban instrument pod nazivom Sljedeća generacije EU, zajedno s pojačanim sedmogodišnjim proračunom kako bi poduprla takve ideje. To će doprinijeti postizanju zacrtanih ciljeva do 2030., a mladi su pokretači tih promjena. Istaknuo je kako je LEAP tijekom 5 godina postojanja izrastao u jednu od najvećih međunarodnih konferencija za poduzetne i inovativne mlade ljude u Europskoj Uniji, koji su zaista next generation EU. Konferencija je platforma za razmjenu ne samo ideja već i dobre prakse te je poticaj svakom znatiželjnom umu za izgradnju bolje europske budućnosti, rekao je.
Program se održava na tri stagea: LEAP stageu, Green stageu i Ideas & Tech stageu by EEN. Na LEAP stageu gostovala je Urška Sršen, suosnivačica Bellabeata, Sillicon Valley kompanije koja osmišljava i razvija wellness proizvode za žene temeljene na tehnologiji. Ispričala je kako je Bellabeat rastao i kako su ona i suvlasnik pomirili različitosti između kiparstva, dizajna i programiranja da bi kreirali proizvode i aplikacije namijenjene svim ženama svijeta. Pamela Pavliscak (Pratt Institute, NYC) je dizajnerica i tech emotionographer fokusirana na to kako tehnologije utječu na naše osjećaje i odnose među ljudima te odnose ljudi prema tehnologijama. Njena knjiga Emotionally Intelligent Design koristi se kao udžbenik na brojnim sveučilištima te kao priručnik u mnogim tvrtkama fokusiranima na empatički dizajn. Tijekom svog izlaganja A Future with Feeling istaknula je da se ne boji da će nas u budućnosti nadvladati roboti, no da tehnologiju i teoriju koje stoje iza emocionalno inteligentnih strojeva treba itekako poboljšati. Prema prognozama analitičke kuće Gartner tehnologije temeljene na emocionalnoj umjetnoj inteligenciji uskoro će doseći vrijednost veću od milijarde dolara. Emocionalna umjetna inteligencija još je ograničeno područje razvoja jer današnje tehnologije detektiraju temeljne fizičke signale emocija, no strojevi „ne shvaćaju“ kontekst. Ako budemo prikupljali više podataka i sintetizirali informacije poput izraza lica i prepoznavanja “boje tona” ljudskog glasa te poboljšali koncept da obuhvati i više od pet osnovnih emocija, možemo postići puno na području empatičkog dizajna.
Na Green stageu Ante Babić iz Glavne uprave za energetiku (DG ENER) pri Europskoj komisiji tijekom svog predavanja je istaknuo kako od Ugovora iz Lisabona donesenog 2009., sve inicijative Europske unije imaju u srži komponentu održivosti. Od tada je Europska Unija tražila kreiranje holističkog globalnog pristupa, što je postignuto Pariškim dogovorom 2016. s namjerom da se postigne dogovor među svim svjetskim zemljama i pokrenu akcije protiv klimatskih promjena. Poseban naglasak u izlaganju je stavio na cilj EU-a da se sve zemlje pod jurisdikcijom EU-a učine klimatski neutralnim do 2050. Ključna komponenta u toj borbi je smanjenje stakleničkih plinova. Jedan od budućih mehanizama u toj borbi sadrži i nedavno predstavljeni plan za opravak i otpornost koji zahtijeva da se 60 posto budžeta investira u projekte koji su klimatski neutralni ili imaju vrlo malen utjecaj na klimatske promjene. Tijekom panela Održiva agrikultura Matija Žulj (Agrivi), Ivan Štefanić (EIT Food HUB Croatia, HUB TERA) i Tino Prosenik (Yachtmaster Group) razgovarali su o izazovima osuvremenjivanja agrikulture pomoću tehnologije. Različite agrikulture trebaju različite vrste podrške, teško je skalirati te upravljati poljoprivrednim gospodarstvima. Uz to, rizici su znatni, no tehnologije za podršku su sve bolje. Organska proizvodnja je najzahtjevnija i najskuplja, no donosi i najdojmljivije rezultate jednom kada se uspostavi održivi sustav i definira tržišna niša. Žulj je istaknuo da poljoprivrednici koji uz pomoć tehnologije unaprjeđuju proizvodnju moraju uspostaviti set pravila koja će pratiti te neprekidno učiti, donositi odluke i usmjeriti se na nutritivno vrijedne i tražene proizvode. Prodaja se prebacuje online i marketing postaje sve važniji, no u svemu su ključne inspiracija, vizija i motivacija. To je potvrdio i Tino Prosenik koji je govorio o Grunteku, projektu mikro uzgoja, odnosno konceptu koji gradskim obiteljima omogućava da Gruntek za njih održava organski vrt, a pritom sami biraju što će se saditi te uživaju u blagodatima eko uzgojenog voća i povrća. Štefanić je naglasio važnost promocije i brandinga te mentoriranja za mlade poduzetnike te kao ključnu istaknuo usmjerenost na korisnika, a ne na konkurenciju. Zaključili su da poljoprivreda itekako ima budućnost, no važne su vizija, ideja, učenje i istraživanje te se, nakon što se postavi sustav, mogu postići sjajni rezultati i na lokalnoj, nacionalnoj pa i globalnoj razini.
Na Ideas & Tech stageu Mirna Matković (Ženski recenziRAJ) ispričala je kako je tekla njena poduzetnička priča, od Facebook grupe za ženske recenzije proizvoda do web stranice s 20 zaposlenih i ogromne zajednice od 260.000 članica. Luka Jureško (Submarine Burger) ispričao je kako je Submarine od najbrže rastućeg nacionalnog lanca burgera s 9 restorana 2020. okrenuo priču, prilagodio se i uspješno se digitalizirao tijekom javnozdravstvene krize. Naglasio je kako su u procesu transformacije ključni ljudi te istaknuo posvećenost i volju 150 Submarine zaposlenika kojima će se uskoro pridružiti novi kolege u restoranima u Splitu i Zadru te povećati broj Submarinea na 13 (uz nedavno otvorene nove lokacije u Zagrebu i Rijeci).