Astronomi su pronašli egzoplanet gotovo iste veličine kao Zemlja i koji kruži oko sićušne zvijezde u našem ne tako dalekom susjedstvu, odnosno na udaljenosti od 72 svjetlosne godine. Riječ je o egzoplanetu K2-415b, a njegove sličnosti i razlike sa Zemljom mogle bi baciti malo svjetla na to kako se planeti slični Zemlji formiraju i razvijaju na različite načine, u planetarnim sustavima koji se bitno razlukuju Sunčevog sustava.
Mali planeti oko M patuljaka dobar su laboratorij za istraživanje atmosferske raznolikosti stjenovitih planeta i uvjeta u kojima može postojati nastanjiv zemaljski planet. Budući da je jedna od zvijezda najmanje mase za koju se zna da ugošćuje tranzitni planet veličine Zemlje, K2-415 će biti zanimljiva meta za daljnja promatranja, uključujući dodatno praćenje radijalne brzine i tranzitnu spektroskopiju, pišu autori novog istraživanja. Riječ je o međunarodnom timu astronoma predvođenim Teruyukijem Hiranom iz Astrobiološkog centra u Japanu, a njihovo istraživanje je prihvaćeno za objavljivanje u znanastvenom časopisu The Astronomical Journal te je u međuvremenu dostupno i na znanstvenom repozitoriju arXiv.
Egzoplaneti slični Zemlji ključni za odgovore na jedno od najvećih pitanja čovječanstva
Mliječna staza je veliko mjesto, s puno zanimljivih svjetova u sebi, ali dosad se pokazalo da izbjegava odgovoriti na jedno od najvećih pitanja koje je čovječanstvo ikada postavilo, a ono glasi - zašto smo ovdje? Ali ne samo zašto, nego kako i zašto baš Zemlja te postoji li neki drugi svijet gdje bi se potencijalno mogao dogoditi život?
Budući da je Zemlja jedino mjesto u svemiru za koje pouzdano znamo da se na njemu pojavio život, jedan od alata koji bi mogao pomoći u pružanju odgovora jest zapravo populacija egzoplaneta sličnih Zemlji, po veličini, sastavu, temperaturi, masi te možda čak i arhitekturi planetarnog sustava.
Najbolja populacija egzoplaneta za početak ovog istraživanja su mali svjetovi veličine Zemlje koji kruže oko malih zvijezda, relativno blizu, na takav način da prolaze između nas i svoje matične zvijezde. To ih čini najboljim kandidatima za karakterizaciju njihove atmosfere. Dok egzoplanet prolazi ispred zvijezde, djelić svjetlosti zvijezde proći će kroz atmosferu, a neke valne duljine u spektru apsorbiraju ili pojačavaju elementi u atmosferi tog egzoplaneta.
Problem pronalaska egzoplaneta sličnih Zemlji
Oko manjih, tamnijih, hladnijih zvijezda poput crvenih patuljaka, nastanjiva temperaturna zona puno je bliža zvijezdi nego što je to slučaj kod našeg Sunca. To znači i da je orbitalni period egzoplaneta kraći, tako da se mnogi tranziti mogu zabilježiti i složiti kako bi se pojačali podaci o spektru. Istovremeno, bliže zvijezde su svjetlije, što dodatno olakšava takva promatranja.
Male egzoplanete, međutim, teže je pronaći od velikih. Unutar 100 svjetlosnih godina od Sunčevog sustava, pronađeno je tek 14 egzoplaneta manjih od 1,25 polumjera Zemlje i koji kruže oko zvijezda crvenih patuljaka, uključujući svih 7 svjetova u sustavu TRAPPIST-1.
Egzoplanet K2-415b ima 1,015 puta veći radijus od Zemlje, kružeći oko jedne od najmanjih crvenih patuljaka za koje je utvrđeno da udomljuju svijet veličine Zemlje. Zvijezda K2-415 ima tek 16 posto mase Sunca. K2-415b je prvi put uočen 2017. godine u podacima iz sad već umirovljenog teleskopa za lov na planete Kepler, a pojavio se i u podacima Keplerovog nasljednika, TESS-a.
Rezlike između K2-415b i Zemlje
Znanstvenici su isto tako promatrali taj sustav i infracrvenim zrakama kako bi vidjeli mogu li otkriti slabašno 'kolebanje' u kretanju zvijezde, budući da je vrlo lagano vuče gravitacija egzoplaneta. Svo to bogatstvo podataka otkrilo je prisutnost samog egzoplaneta, kao i njegove karakteristike. Količina zvjezdane svjetlosti blokirane kada egzoplanet prolazi može se koristiti za izračunavanje planetarnog radijusa. Količina njihanja daje njegovu masu. Ta se dva parametra mogu kombinirati kako bi se izračunala gustoća egzoplaneta, a periodičnost tranzita otkriva orbitalni period egzoplaneta.
Tu se K2-415b počinje ozbiljno razlikovati od Zemlje. Iako je egzoplanet veličine Zemlje, njegova je masa puno veća, oko tri puta veća od Zemljine, što znači da je K2-415b zapravo gušći od Zemlje. Njegov orbitalni period oko matične zvijezde iznosi samo četiri dana, što znači da se nalazi vrlo blizu svoje zvijezde, za razliku od Zemlje. Iako nastanjiva zona oko crvenog patuljka može biti puno bliža od nastanjive zone Sunca, s orbitama mjerljivim u danima, a ne u mjesecima, K2-415b je malo preblizu da bi bio u toj nastanjivoj zoni.
Ipak, K2-415b se nalazi unutar ruba nastanjive zone zvijezde K2-415, a to bi moglo značiti da još uvijek ima atmosferu za sondiranje. U Sunčevom sustavu, Venera je unutar nastanjive zone, a njezina je atmosfera gusta i krajnje negostoljubiva. Također je moguće da je K2-415 sustav s više planeta, a to povećava mogućnost trenutno neotkrivenog egzoplaneta u zelenoj zoni oko tog crvenog patuljka.
Malo je vjerojatno da će znanstvenici pronaći znakove života na K2-415b, ali taj planetarni sustav predstavlja izvrsnu metu za karakterizaciju atmosfere egzoplaneta i naknadna istraživanja u potrazi za skrivenim svjetovima koji potencijalno kriju život.
Izvor: Science Alert
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
