Razina mora u Venecijanskoj laguni u idućim bi desetljećima mogla porasti za više od metra, upozoravaju istraživači koji se bave klimatskim promjenama i znanošću o moru.
Poplave su u Veneciji već godinama goruće pitanje, koje je postalo još aktualnije nakon najveće zabilježene plime u više od 50 godina. Naime, u studenome 2019. Veneciju je pogodila plima od 187 cm i izazvala najgoru poplavu u posljednjih pedeset godina.
Samo jednom u povijesti ona je bila viša, godine 1966., kada je iznosila rekordna 194 cm.
U uobičajenim okolnostima voda visine od 80 do 90 cm uglavnom se smatra visokom, no stanovnici i gradska uprava s njom se uspijevaju nositi bez većih poteškoća.
Rezultati istraživanja objavljeni ovaj tjedan u časopisu Natural Hazards and Earth System Sciences upućuju na to da je, ako se klimatske promjene ne uspiju znatno usporiti, do 2100. godine moguće povećanje morske razine i do 120 centimetara, a ekstremni scenarij predviđa porast od čak 170 centimetara.
Znanstvenici su upozorili da porast razine mora treba hitno uzeti u obzir u sklopu urbanističkog plana Venecije.
Talijanska vlada uložila je milijarde eura u kontroverzni sustav zaštite od poplava. Sustav podmorskih barijera, koji čine čelične brane, nazvan MOSE, prvi je put uspješno aktiviran prošle godine. Projekt njegove izgradnje pokrenut je još 1984. godine.
Radovi na izgradnji započeli su 2003. godine, za vrijeme premijera Silvija Berlusconija, a barijere su trebale biti dovršene do 2016. godine. No cijeli je projekt obilježen brojnim korupcijskim skandalima, prekoračenjem troškova i velikim kašnjenjima.
MOSE je kratica za "Modulo Sperimentale Elettromeccanico" (Eksperimentalni elektromehanički modul), no u slučaju Venecije koja očekuje spas od podizanja razine mora, ime ovog sustava barijera odnosi se i na biblijski lik Mojsija (tal. Mosè) koji je razdvojio Crveno more da bi Izraelcima omogućio bijeg iz Egipta.
Suvremeni "Mojsije" sastoji se od 78 žutih čeličnih podmorskih barijera, koje se po aktiviranju izdižu iznad površine mora te sprečavaju da plimni val iz Jadranskog mora poplavi Venecijansku lagunu.
Da bi zaštitila grad od plimnih valova, barijera bi, po mišljenju znanstvenika morala ostati zatvorena veći dio godine od 2075. godine nadalje.
No to bi moglo učiniti više štete nego koristi, jer bi duga upotreba barijere mogla negativno utjecati na osjetljivi ekosustav lagune, a to bi opet imalo goleme posljedice za gospodarstvo.
Studiju su izradili znanstvenici sa Sveučilišta u Veneciji i Lecceu u suradnji s talijanskim Institutom za znanost o moru.
