Za startupe u Hrvatskoj nema zime, a unatoč oprezu investitora prema rizičnim ulaganjima, samo u prva tri kvartala prošle godine u domaće je startupove investirano je čak 958,3 milijuna dolara, zaključeno je na Algebra startup meetupu.
U Algebra LAB-u trudimo se da obje strane simbiotski profitiraju u razvoju - naši studenti od činjenice da im se inkubator nalazi u zgradi u kojoj svakodnevno uče i slušaju predavanja te da se u kratkom roku mogu naći u svijetu poduzetništva, a naši start-upi od toga da im dio mentora i predavača radi u sustavu visokog obrazovanja, što znači da su konstantno na izvoru novih znanja i informacija. U takvom kolaboracijskom sustavu koji spaja vrhunske inovacije i znanost s poduzetništvom vidimo ključ izlaska iz svake krize, kojih u posljednjih desetak godina nije manjkalo. Iz Algebra LAB-a proizašle su mnoge danas uspješne poduzetničke priče – Farseer, Velebit AI, Sport React. Svi one koji razmišljaju o pokretanju vlastitog poslovanja i potrebna im je podrška na putu do realizacije inovativne ideje, pozivamo da se priključe novoj inkubatorskoj generaciji za koju ciklus upisa kreće krajem godine, izjavila je Maja Brkljačić, voditeljica Algebra LAB-a.
Na događanju je predstavljen i magazin Startup Report.
Pojava jednoroga, Infobip i Rimca, kao i veliki exiti poput Nanobita i Gamepiresa, a sad i Photomatha, potiču na porast interesa ulagača za hrvatske startupe pa je lani rekordan broj startupa primio investicije. No, zbog rata u Ukrajini i hektičnog izlaska iz pandemije vrijednosti ulaganja su manje nego prije, iako za hrvatske prilike i dalje jako dobre. Bila je to druga najbolja godina dosad, rekao je Bernard Ivezić, urednik magazina.
Na hrvatsko tržište dolaze četiri nova venture capital fonda (fondovi rizičnog kapitala). U sljedećih pet godina količina novca koja će biti raspoloživa za startupe bit će 10 puta veća nego je bila u proteklom razdoblju – oko 300 milijuna eura. Puno novaca znači i velike probleme za fondove koji se moraju početi natjecati za startupe što čini cijeli ekosustav dosta dinamičnim i kompetitivnim, posebno u okruženju krize i gospodarske neizvjesnosti.
Utjecaj gospodarske krize te krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu na investicijsku klimu nije zanemariv, o čemu su na panel raspravi, uz Maju Brkljačić govorili i Matija Nakić, osnivačica hrvatskog fintecha Farseera, koji je stasao upravo u Algebra LAB-u; Miryana Joksović, suosnivačica Arcion Labsa i članica Uprave ACAP-a te veteran hrvatske startup investicijske zajednice Vedran Blagus, principal najstarijeg hrvatskog VC fonda South Central Venturesa. Predstavnici start-up scene imali su tako prilike iz prve ruke čuti korisne savjete za preživljavanje turbulentnog društvenog i ekonomskog okruženja, ali i važnosti leadershipa od iskusnih startupovaca.
U krizi je važno da uvijek vodimo primjerom i na to se voditelji svakog start-upa trebaju fokusirati. Investitori očekuju da će ovo razdoblje trajati 24 do 36 mjeseci. Najteže je seed stage startupima koji nisu u portfoliu jer su za njih rizici najveći, kao i ovisnost o investitorima. Upravo zato najvažniji je dobar networking s potencijalnim investitorima – moj savjet je ne gledati samo njih, nego i njihove portfolio kompanije te tvrtke s kojima su oni povezani jer je u izgradnji te mreže poznanstava ključ budućeg uspjeha, izjavila je Miryana Joksović iz Arcion Labs te se osvrnula na nedavna otpuštanja u tech zajednici: Većina onih koji su bili ranije zaposleni u velikim tvrtkama teško se mogu prilagoditi startup kulturi tako da je pitanje kako spojiti te talente u startup ekosustav jer su oni navikli na drugačije standarde rada netipične za dinamiku malih poduzetnika koji tek kreću graditi svoje tvrtke.
To da svaka kriza, pa tako i ova, može biti prilika uvidjela je Matija Nakić, osnivačica Farseera na svom primjeru.
Naš proces dobivanja investicije nije bio dramatičan i brzo smo se snašli. Investicije su ipak usporile gledamo li okruženje, dok je u prošle dvije godine kapitala bilo mnogo i dogodio se značajan skok u zapošljavanjima te ulaganjima u IT firme. Ja volim krize i mislim da su one dobra prilika za preispitati sebe i svoj biznis model. Ljudi koji su otišli iz velikih IT firmi poput Googlea će zasigurno brzo naći posao jer imaju vrhunska znanja i vratit će se u ekosustav i donijeti to novo znanje mladim kompanijama. Vjerujem da nas čeka zanimljivih par godina, posebno uz sve veći utjecaj AI-a, istaknula je Nakić.
U 2021. i 2022. kapital je bio jeftin ne samo za startupe nego i za fondove. U zadnjem kvartalu 2022. dogodio se značajan pad investicija. Novca ima, investicije su poljuljane, no nisu prestale, naglasio je Vedran Blagus iz South Central Ventures.
Unatoč podatcima o smanjenom investicijskom valu koji je posljedica globalnih ekonomskih zbivanja, panelisti su se složili kako je pred domaćom, ali i globalnom start-up scenom izazovan period samo uvod u nastavak prosperitetnog razdoblja. Naime, pred startupima su sada novi izazovi u vidu ulaganja u istraživanja i razvoj, kao temelja novih inovacija koje mogu pomoći prebroditi krizu:
Što se aktivnosti i interesa startupa tiče – nije došlo do smanjenja, dapače ima ih više nego ikada prije. Velik je broj prijavljenih i zainteresiranih za naš Lab, a tzv. zamor scene ili materijala ne postoji, po onome što mi vidimo – a to je reakcija na evente i same prijave, vidi se živost scene. U Hrvatskoj je sve više investicijskih fondova koji liječe ranu nedostatka ranog kapitala poput Fil Rouge Capitala i South Central Ventures, koji omogućavaju startupima da ne razmišljaju o novcu, već o svom proizvodu ili usluzi koju razvijaju. Ne vidim razloga za zabrinutost za hrvatsku start-up scenu, osim opreza potrebnog pri novim zapošljavanjima – posebno kod promjene kulture i prelaska na scale-up, dodala je Brkljačić. Istaknula je kako se brojka od 500 – 600 startupa s početka prošle godine prema nekim procjenama popela na čak 900 koliko je procijenjeno krajem 2022. godine, time poručivši kako startup scena raste unatoč nepovoljnim okolnostima.
Startupi su zbog svoje fokusiranosti na inovativnost u poslovanju jedan od segmenata gospodarstva koji će značajno utjecati na budući razvoj cijelog društva, a i njihova uloga nije samo u vlastitom napretku, već imaju potencijal i značajno ubrzati rast ostalih gospodarskih grana. Danas startupi nisu ograničeni samo na IT sektor, već se pojavljuju i u poljoprivredi, ugostiteljstvu, bankarstvu, u kojima pomažu akcelerirati rast čitavih ekosustava, a njihova pojavnost u Hrvatskoj raste iz godine u godinu.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
