Godinama se u javnosti raspravlja jesu li ili ne videoigre dobre za djecu i mlade. Neki tvrde da nisu jer daju mladima nerealnu sliku svijeta, dok drugi ističu kako igranje videoigara može potaknuti razvoj mozga i koordinacije oko – ruka.

tri vijesti o kojima se priča Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi Kibernetička sigurnost, ilustracija Iz Fine umiruju javnost Uzbuna u Fini: Pronađeni pogrešno izdani certifikati koji su mogli stvoriti ozbiljne probleme Arheološko nalazište, ilustracija Odgovor je u DNK-u Razriješena povijesna zagonetka koja je godinama mučila znanstvenike: Otkud dolaze Slaveni i kako su "osvojili" Europu?

Nova studija, objavljena u zborniku Plos One, otkrila je kako je uspješan igrač videoigara vjerojatno uspješan i u "stvarnom" životu. No, da pojasnimo.

Studija se bazirala na dvije videoigre - League of Legends ii Defence of the Ancients 2 koje su koncipirane poput testa inteligencije. Oni igrači koji su ostvarili dobre rezultate u tim videoigrama imali su dobre rezultate i na testovima inteligencije.

Ključ je zapravo u samim videoigrama - obje kombiniraju strateško razmišljanje i planiranje s brzim reakcijama i donošenjem odluka.

Igre poput LoL i DOTA 2 kompleksne su, društveno interaktivne i intelektualno zahtjevne. Naša studija pokazala je da uspjeh igrača u tim igrama može biti pokazatelj inteligencije. Ranija istraživanja pokazala su da su igrači koji su dobri u strateškim igrama, poput šaha, imaju i viši kvocijent inteligencije, istaknuo je profesor Alex Wade sa Sveučilišta u Yorku.

Zanimljivo je kako, za usporedbu, pucačine u prvom licu, u kojima igrač promatra što se događa oko njega kroz oči virtualnog lika, nije imala jednaku poveznicu s boljim rezultatima na testovima inteligencije.

Za razliku od FPS igara, gdje je brzina i točnost važna, strateške se igre više oslanjaju na pamćenje i mogućnost donošenja strateških odluka uzimanjem u obzir više različitih faktora, pojasnio je Athanasios Kokkinakis, voditelj studije.

Autori studije slažu se kako bi ova otkrića mogla imati značajan utjecaj na budućnost industrije igara i kreativne industrije te potaknuti druge istraživače da videoigre koriste za istraživanje zdravlja i psihologije.