Unatoč pandemiji COVID-19 svijet ne može odgađati poduzimanje hitnih mjera protiv klimatskoga zatopljavanja i uništavanja prirode koji prijete ljudskome zdravlju, upozorili su u ponedjeljak vodeći medicinski časopisi u uvodniku bez presedana.
Zdravlje je već promijenjeno pod utjecajem povećanja globalne temperature i uništenja prirode, pišu glavni urednici dvadesetak uglednih časopisa, među kojima su Lancet, British Medical Journal i National Medical Journal of India.
Uz povećanje temperature od približno 1,1 Celzijeva stupnja, posljedice na ljudsko zdravlje već su velike.
Više temperature već su uzrokovale povećanje broja slučajeva dehidracije i bubrežnih problema, malignih bolesti kože, tropskih zaraznih bolesti, mentalnih problema, komplikacija u trudnoći, alergija i smrtnosti, kao i kardiovaskularnih i plućnih bolesti, naglašava se u uvodniku. Ne smije se zaboraviti ni pad poljoprivredne proizvodnje, što koči napore u borbi protiv neuhranjenosti.
A te posljedice, koje još teže pogađaju najranjivije (manjine, djecu, najsiromašnije zajednice...) tek su na početku, upozorava se u uvodniku.
Povećanje temperature za 1,5 Celzijev stupanj - što bi se moglo dogoditi oko 2030., prema izvješćima stručnjaka Međuvladinog panela o klimatskim promjenama objavljenim početkom kolovoza - i stalni gubitak bioraznolikosti "mogli bi uzrokovati katastrofalne i nenadoknadive štete po zdravlje".
Unatoč legitimnoj zabrinutosti zbog COVID-19, ne možemo čekati da pandemija završi kako bismo brzo smanjili emisiju stakleničkih plinova, dodaju autori apela, dva mjeseca uoči ključne konferencije o klimi UN COP26, koja će se održati početkom studenoga u Glasgowu.
Opasnosti koje prijete od klimatskih promjena mogle bi zasjeniti opasnosti koje prijete od bilo koje bolesti. Pandemija COVID-19 završit će, ali nema nijednoga cjepiva protiv klimatske krize, komentirao je šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus u priopćenju, napominjući da nas "svaka mjera poduzeta za ograničavanje emisije stakleničkih plinova i zatopljavanje približava zdravijoj i sigurnijoj budućnosti".
Podsjećajući na iznose "bez presedana" utrošene tijekom pandemije, medicinski časopisi pozivaju i na znatno povećanje financiranja zaštite planeta te ističu pozitivne učinke.
Kvalitetniji zrak sam će po sebi donijeti koristi za zdravlje i tako uzrokovati smanjenje globalne cijene smanjenja emisija, tvrde autori.
Osim povećanja financiranja, autor traže i "temeljnu promjenu organizacije naših društava i ekonomija, kao i našeg načina života", promjene u sustavu prijevoza, gradova, proizvodnje i distribucije hrane, financijskih tržišta, zdravstvenih sustava i "još mnogo toga".
Godina 2021. morala bi biti ona u kojoj će naš planet promijeniti smjer: naše zdravlje ovisi o tome, istaknula je glavna urednica British Medical Journala Fiona Godlee, jedna od autorica uvodnika.
