Znanstvenici upozoravaju: Ušli smo u posljednjih 100 sekundi do apokalipse

Najsigurnija godina bila je nakon kraja hladnog rata 1991. kada je pokazivao 17 minuta do ponoći.

Martina Čizmić | 24.01.2020. / 11:04

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Sat sudnjeg dana u četvrtak je otkucao 100 sekundi do ponoći, simbolizirajući time najveću razinu pogibelji za čovječanstvo od njegova pokretanja 1947. zbog prijetnji koje predstavljaju klimatske promjene i rastuća nuklearna utrka.

Sat sudnjeg dana, hipotetski sat koji mjeri koliko nas dijeli od apokalipse, osmislili su znanstvenici.

Odluku o vremenu koje pokazuje sat sudnjeg dana donosi tim znanstvenika, među kojima je i 13 dobitnika Nobelove nagrade.

Razina pogibelji utvrđuje se analizom podataka koji se protežu od onih o informatičkom ratovanju do opasnih tehnologija poput krivotvorenih videozapisa i zvučnih zapisa ili stupnja militarizacije svemira i razvoja hipersoničnog oružja.

Pokazujemo koliko je svijet blizu katastrofi u sekundama - ne u satima ili čak i minutama, kazala je Rachel Bronson, predsjednica društva atomskih znanstvenika objavljujući promjenu.

Sat je 1947. bio postavljen na sedam minuta do ponoći, a dosad najkritičnije godine kada je otkucavao dvije minute do ponoći bile su 2018. i 2019. zbog neuspjeha u borbi protiv klimatskih promjena i nuklearne utrke te 1953. zbog američkih i ruskih nuklearnih pokusa.

Najsigurnija godina bila je nakon kraja hladnog rata 1991. kada je pokazivao 17 minuta do ponoći.

Znanstvenica Sharon Squassoni kaže da se, što se tiče utrke u nuklearnom naoružavanju, ukidaju mehanizmi njegove kontrole koji su proteklih više od pola stoljeća pomagali sprečavanju katastrofe i mogli bi posve nestati do iduće godine.

To uključuje prošlogodišnje otkazivanje sporazuma o kontroli nuklearnog oružja srednjeg dometa (INF), što je otvorilo prostor SAD-u i Rusiji da započnu trku u razvoju do tada zabranjenog oružja. SAD je natuknuo da neće produljiti ni Novi START, sporazum o uništavanju zaliha oružja potpisan 2010.

Ove bismo godine mogli svjedočiti ne samo potpunoj propasti iranskog nuklearnog dogovora, dodaje Squassoni, stručnjakinja za nuklearno oružje, jer se Teheran hvali naporima na obogaćivanju urana.

Unatoč početnim nadama da će neobični pristup američkog predsjednika Donalda Trumpa Sjevernoj Koreji uroditi plodom, nikakav stvarni napredak nije postignut, kaže Squassoni, a Pjongjang se umjesto toga obvezao da će nastaviti s razvojem strateškog oružja.

Što se borbe protiv klimatskih promjena tiče, dva velika samita UN-a nisu rezultirala dogovorima o poduzimanju stvarno potrebnih mjera za dugoročno ograničavanje zagrijavanja zacrtano Pariškim sporazumom, što je prema znanstvenicima potrebno za sprečavanje katastrofe.

Učinci su već vidljivi u rekordnim toplinskim valovima i poplavama u Indiji u 2019. i požarima od Arktika do Australije.

Ako čovječanstvo gurne klimu u suprotnom smjeru od ledenog doba, znanstvenik iz štokholmskog instututa za okoliš Sivan Kartha kaže da nemamo razloga biti uvjereni da će u takvom svijetu moći živjeti ljudska civilizacija.

Kampanje dezinformiranja i lažne vijesti koje su potaknuli fabricirani videozapisi snažna su prijetnja društvenoj sigurnosti, a rast oružja koji počiva na umjetnoj inteligenciji poput dronova koji napadaju ciljeve bez ljudskog nadzora stvaraju neizvjesnost.

Rusija je u međuvremenu objavila stvaranje nove hipersonične rakete, a SAD testira vlastito oružje koje značajno ograničava vrijeme za odgovor napadnutih zemalja.

Svemir, dugo vremena područje međunarodne suradnje, sve više postaje militariziran testiranjem projektila i laserskog oružja, a SAD je stvorio novi rod vojske - svemirske snage.

(Hina)

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti