AstraZeneca i Sveučilište Oxford iznijeli su suprotne tvrdnje o putu prema doziranju svog cjepiva za koronavirus, što je rijedak primjer neslaganja dviju institucija oko tog ključnog projekta.
Dvije strane imaju različitu verziju priče o tome kako su došli do toga kako se cjepivo daje u dva navrata – prvi put pola, a drugi put cijela doza. Originalno je bilo planirano da se daju dvije cijele doze.
Istraživanja su pokazala da je način s pola doze djelotvoran 90 posto u usporedbi sa 62 posto kad se daju dvije cijele doze.
Šef istraživanja AstraZenece je Reutersu prije desetak dana rekao da je „razlog za pola doze sretna slučajnost“. Istraživači su primijetili da su očekivane nuspojave poput umora, glavobolja i bolova u ruci slabije nego što su očekivali, kazao je Mene Pangalos.
Vratili smo se, provjerili i shvatili da je dano pola doze, rekao je i dodao kako je tvrtka potom odlučila nastaviti s pola doze.
Vodeći znanstvenik Oxforda u ponedjeljak je to odbacio, kazavši da je pola doze dano namjerno nakon temeljitih konzultacija.
Ta nedosljednost oko smišljanja načina cijepljenja potaknula je zabrinutost oko pouzdanosti istraživanja, posebno jer neki stručnjaci smatraju da su se zaobišle neke regulacije kako bi cjepivo što prije dobilo odobrenje.
Ove različite tvrdnje su zabrinjavajuće, rekla je Eleanor Riley, profesorica imunologije sa Sveučilišta u Edinburghu. Kad je riječ o cjepivu povjerenje je ključno i ne smijemo činiti ništa kako bi ga potkopali, dodala je.
Znanstvenici su zabrinuti i zbog relativno malog uzorka na kojem je testirana verzija cijepljenja s pola doze. Cjepivo AstraZenece i Oxforda dosad je naručilo više od dvadeset država, među njima i one siromašnije zbog jeftinije cijene u odnosu na rivale.
