Hrvatska se nalazi na 41. mjestu ljestvice Globalnog inovacijskog indeksa (GII) za 2020. godinu, što je blago poboljšanje u odnosu na prošlu godinu, objavili su iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
Kako ističu, GII 2020 istražuje nove metode financiranja inovacija u svijetu nakon COVID-a, koje su nužno potrebne u trenutku u kojem je svjetska gospodarska situacija značajno otežana posljedicama globalne pandemije.
Daje pregled i rangiranje inovacijskog učinka za 131 zemlju i gospodarstva širom svijeta na temelju ukupnog globalnog inovacijskog indeksa i 80 podindeksa, uključujući i one vezane uz intelektualno vlasništvo, te kao i prethodna izdanja predstavlja vrijedan alat za usporedbu inovacijskog učinka koji doprinosi javno-privatnom dijalogu i pomaže kreatorima politika, poslovnim liderima i ostalim dionicima u procjeni inovacijskog napretka na godišnjoj razini.
U pogledu ukupne vrijednosti globalnog inovacijskog indeksa Hrvatska je ove godine na 41. mjestu od 131 analizirane zemlje, što je približno jednako njezinom rangu u posljednjih pet godina i nešto bolje od prošlogodišnjih rezultata (44. mjesto). Kao i prethodnih godina vodeće zemlje prema globalnom inovacijskom indeksu su Švicarska (1.) i Švedska (2.) a među prvih pet su ponovno SAD, Ujedinjena Kraljevina i Nizozemska.
Prema podindeksu ulaganja u inovacije Hrvatska je ove godine na 44. mjestu, što je nešto više nego 2019. godine odnosno nešto niže u odnosu na 2018. godinu. Prema podindeksu inovativnih rezultata, Hrvatska je na 43. mjestu, što predstavlja značajniji rast u odnosu na 2019. godinu u kojoj je zabilježen značajniji pad. Navedeni rezultati ukazuju da su u 2020. inovacijski rezultati Hrvatske nadmašili ulaganja u inovacije.
U odnosu na usporedive zemlje, Hrvatska se prema globalnom inovacijskom indeksu među 49 svjetskih gospodarstava s visokim dohotkom nalazi na 38. mjestu, dok se u odnosu na gospodarstva 39 europskih zemalja nalazi na 28. mjestu.
U odnosu na dohodak po stanovniku (BDP per capita) inovacijski rezultati Hrvatske sukladni su očekivanima u odnosu na razinu njezinog gospodarskog razvoja.
Kao najizraženije prednosti Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice ekološka održivost, izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te broj objavljenih znanstvenih i tehničkih članaka, a prema omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju Hrvatska se nalazi na 1. mjestu od svih 131 zemalja.
Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (118. mjesto), niska razina razvijenosti klastera (122.) te nizak intenzitet lokalne konkurencije (117.), navode na kraju iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
