Nedavno usvojena Uredba Europskog parlamenta zahtijeva dostupnost informacija o tome tko je, koliko i za koje izbore ili referendum platio politički oglas na društvenim mrežama, radi zaštite građana od mogućih manipulacija, no ta se pravila primjenjuju tek nakon europskih izbora.
Društvene su mreže tijekom predizbornih kampanja neizostavan alat političke promidžbe, ali i sredstvo širenje govora mržnje i dezinformacija kojima se želi obmanuti, često i prestrašiti građane, odnosno birače.
U 2024., prepunoj izbora diljem svijeta, izbori za Europski parlament spadaju među one najzanimljivije i najvažnije.
Dok te izbore u svakoj državi članici provodi nadležno izborno povjerenstvo, europski zastupnici su, u još uvijek aktualnom mandatu, donijeli određena pravila kada je riječ o političkom oglašavanju, suzbijanju dezinformacija i vanjskog upletanja u izborni proces, za cijelu Europsku uniju.
Europski parlament je u veljači ove godine usvojio nova pravila o transparentnosti političkog oglašavanja. Njima se želi osnažiti integritet izbornih kampanji i suzbiti dezinformacije i vanjsko upletanje. Nije uvijek evidentno tko stoji iza određenog sadržaja na internetu. Nešto što izgleda kao neutralna informacija može, primjerice, biti sponzorirano od nekog aktera iz druge zemlje koji pokušava utjecati na izbore, rekla je za Hinu voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.
Sofisticirane dezinformacije
U donesenoj Uredbi Europskog parlamenta o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, ističe se da građanima, zbog sve veće sofisticiranosti dezinformacija i brzog razvoja novih tehnologija, nije uvijek lako prepoznati političke oglase niti ostvarivati svoja demokratska prava na informiran način.
Stoga se ovom Uredbom traži jasno označavanje političkih oglasa na društvenim mrežama, kako bi građanke i građani znali zašto ih se cilja, tko sponzorira oglašavanje, koliko se ono plaća i na koje izbore ili referendum se odnosi, a sve kako bi bili u boljem položaju za donošenje informiranih odluka, istaknula je Ljubić Kutnjak.
Međutim, nova pravila dopuštaju ciljanje samo onih korisnika koji su izričito pristali na prikupljanje njihovih osobnih podataka, napomenula je Ljubić Kutnjak, dok se podaci o etničkom podrijetlu, vjerskoj pripadnosti ili podaci maloljetnika ne mogu upotrebljavati.
O političkim oglasima na društvenim mrežama, u Europskom se parlamentu razgovara još od slučaja Cambridge Analytice. Riječ je tvrtki za analitiku podataka koja je radila u izbornoj kampanji bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i u kampanji za Brexit.
Prema pisanju britanskog lista Guardian, Cambridge Analytica koristila je osobne podatke Facebook korisnika, preuzetih bez dozvole početkom 2014. godine, ne bi li uspostavila sustav koji bi biračima u SAD-u, svakom pojedinačno, slao personalizirane političke oglase.
Na taj način, navode se na odluku birača tijekom američkih predsjedničkih izbora u studenom 2016. godine, kao i na referendum o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije u lipnju iste godine.
Utjecaj na biračko ponašanje
Političko oglašavanje definira se kao pripremanje, postavljanje, promicanje, objavljivanje, isporuka ili širenje poruka od strane, za ili u ime političkih aktera, osim ako su isključivo privatne ili čisto komercijalne prirode, kazao je Gongov stručnjak za digitalnu sigurnost Matej Mikašinović-Komšo.
U definiciju političkih oglasa ulaze one poruke koje su dizajnirane da utječu na biračko ponašanje ili ishod izbora i referenduma, bila na lokalnoj razini, nacionalnoj ili razini Europske unije, dodao je.
Uredba Europskog parlamenta u kojoj se od političkih se reklama traži jasno označavanje njihove prirode oglasa, uz pružanje podataka o tome tko ih je platio, koliko, za koje izbore ili referendume i jesu li bile ciljane, počet će se primjenjivati ujesen 2025., u godini nakon europarlamentarnih izbora.
U primjeni su već pravila kojima se zabranjuje sponzoriranje oglasa iz zemalja izvan EU-a tri mjeseca prije europskih izbora. Uz to, u ovom sazivu Europskog parlamenta donesen je i Akt o digitalnim uslugama kojim su obuhvaćene sve internetske platforme čiji su korisnici u Europskoj uniji, osim malih poduzeća i mikropoduzeća. Što više korisnika imaju, digitalne platforme imaju veću odgovornost za suzbijanje štetnog sadržaja, govora mržnje i dezinformacija, a algoritmi i prakse njihovog moderiranja moraju biti transparentniji, naglasila je voditeljica Ureda Ljubić Kutnjak.
Kada je riječ o reguliranju političkog oglašavanja od strane pojedinačnih društvenih platformi, Mikašinović-Komšo navodi da "TikTok službeno zabranjuje izravne političke oglase, iako je iste moguće indirektno "progurati' kroz sadržaj stranica"
Važan korak protiv ilegalnog sadržaja
Meta pak nastoji pratiti zakonske regulacije koje zahtijevaju veću transparentnost društvenih mreža, zbog čega je i razvila svoj Izvještaj galerije oglasa, gdje svatko može istražiti sadržaj političkih oglasa na Facebooku, ali i koliko je svaka politička stranka ili političar potrošila novčanih sredstava na političko oglašavanje u danom razdoblju, kazao je.
Iako Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima predstavljaju važan korak u borbi protiv dezinformacija, ilegalnog sadržaja i stranog utjecaja u digitalnom prostoru, odgovornost za implementaciju u državama prepuštena je nacionalnim regulatornim tijelima, u Hrvatskoj je to HAKOM, upozorio je Gongov stručnjak za digitalnu sigurnost,
Time se smanjuje potencijal za ujednačenim europskim pristupom dezinformacijama. Primjerice, iako je Akt o digitalnim uslugama na razini EU stupio na snagu u veljači ove godine, njegovo kasno usvajanje pred Europske izbore rezultiralo je time da Hrvatska još nije donijela zakon o njegovoj provedbi. Zbog toga će se njegova primjena odgoditi do nakon europskih izbora i ponovnog zasjedanja Sabora, napomenuo je.
Također, Mikašinović-Komšo ističe da su dezinformacije u Europskoj uniji, u travnju ove godine, dostigle najveću razinu u posljednjih godinu dana, prema podacima Europskog opservatorija za digitalne medije, a uglavnom se odnose na sudjelovanje EU ili država članica u ratu u Ukrajini.
Piše: Paulo Simić
