Industrija videoigara u Hrvatskoj je, uz IT industriju, jedna od industrija s najvećim rastom posljednjih godina. Ne samo da se svake godine pojavljuju nove tvrtke koje zapošljavaju visokoobrazovane stručnjake, već i hrvatske videoigre postaju sve prepoznatljivije na svjetskoj sceni. Dovoljno je samo spomenuti legendarnog Serious Sama ili svjetski hit Scrum koji su osvojili srca (i konzole) igrača diljem svijeta.
A da je pred industrijom koja se bavi izradom videoigara blistava budućnost pokazala je i Analiza hrvatske industrije proizvođača videoigara koju je izradio Klaster hrvatskih proizvođača videoigara, a predstavio tajnik udruge, Aleksandar Gavrilović.
Radi se o prvom stručnom pregledu hrvatske gaming industrije za razdoblje 2019. – 2021..Iako je to razdoblje obilježeno pandemijom, prikazuje iznimnu snagu kompanija koje drugu godinu za redom ostvaruju dobit veću od 10 milijuna eura. Istovremeno poslovni prihodi 66 tvrtki iz industrije proizvodnje videoigara iznosili su više od 485 milijuna kuna (64,3 milijuna eura) u 2021. godini.
Kako je istaknuto prilikom predstavljanja rezultata, udio izvoza u prihodu, samo tijekom prošle godine, bio je čak 80 posto, što je gotovo duplo više od prosjeka domaće IT industrije. Gaming sektor bilježi rast službenog broja zaposlenih u usporedbi 2020. i 2021. od 14 posto, a istovremeno je udio zaposlenih Hrvata u kompanijama čak 97,5 posto. Gavrilović je istaknuo kako su prilikom analize uzimali u obzir samo pravne osobe (doo i jdoo tvrtke), a kad bi se u obzir uzeli i startupovi odnosno obrti, broj bi bio značajno veći. Također, istaknuo je kako prema službenim podacima u tvrtkama koje se bave izradom videoigara radi 474 osobe, no kad bi im se pribrojili i svi oni koji povremeno rade odnosno koji su na autorske ugovore ili ugovore o djelu, taj bi broj bio dvostruko veći.
Brojke već sada pokazuju kolika je potencijalna snaga gaming industrije koja, osim programera, zapošljava različite vrste vizualnih umjetnika, skladatelja, dizajnera ili pisaca. Moramo biti svjesni da je gaming industrija u Hrvatskoj i dalje još na svojem početku te imamo još puno za raditi i pokazati. Zato je važno prepoznati je kao potencijal za značajan razvoj i kao jednog od pokretača gospodarskog razvoja, ali uz osnovne preduvjete poput obrazovne, infrastrukturne i financijske podrške, istaknuo je predsjednik Klastera, Ivan Murat.
No, da se zdrava industrija ne temelji samo na uspjehu jednog studija, već na kontinuiranom rastu mnogobrojnih kompanija i startupova koji razvijaju potpuno različite gaming žanrove pokazuje podatak kako hrvatski studiji najviše razvijaju role-playing i puzzle based igre, na Unity engineu i to kao premium igre koje se u potpunost prodaju kupcu za igranje.
Brojni su studiji koje bih mogao navesti, počevši od Escape Simulatora u izvedbi samoborskog Pine studija preko casual mobilnih igara svima dobro poznatog Nanobita pa sve do visoko-budžetnih PC naslova poput Gamepiresovog SCUM-a ili Croteamovog Serious Sam serijala. Imamo kompanije koje svoj uspjeh temelje na potpuno različitim projektima, pri čemu je njihova dobit samo tijekom 2021. bila između 4 i 44 milijuna kuna. To je ono što nas kao zajednicu nadahnjuje i iznimno veseli. Napredak je kontinuiran, ostvaren zajedničkim snagama i uz pomoć partnera, poput A1 Hrvatska, koji upravo u gejmingu prepoznaju vrijednost i potencijal rasta i razvoja, istaknuo je Gavrilović.
Posljednjih nekoliko godina i industrija proizvodnje videoigara može se natjecati na natječajima za državne potpore, no iznosi koji im se dodjeljuju tek su kap u moru, u odnosu na to koliko dobivaju neke druge industrije. Unatoč tome, istaknuo je Gavrilović, studiji koji su uspjeli dobiti poticaje, napravili su puno pa se postavlja pitanje, što bi tek mogli napraviti kad bi ti poticaji bili značajniji.
Murat je dodao kako bi, uz dobru suradnju i poticaje od države te suradnju s obrazovnim sektorom, industrija proizvodnje videoigara u Hrvatskoj mogla rasti i 10 puta više. Na pitanje, na čemu temelji taj podatak, Murat je odgovorio kako je to temeljeno na iskustvima iz regije. Kao primjer naveo je susjednu Srbiju, u kojoj u industriji videoigara radi između pet i šest tisuća ljudi i gdje veliki studiji otvaraju svoje podružnice i traže nove partnere.
Upravo je problem pronalaska stručnih ljudi najveći problem s kojim se veliki studiji suočavaju u Hrvatskoj. No, uvjeren je Murat, u budućnosti bi se postotak o 97,5 posto Hrvata u tvrtkama koje se bave proizvodnjom videoigara, mogao promijeniti, a naši bi studiji mogli privući i stručnjake iz drugih zemalja koji bi došli raditi u Hrvatsku.
Dio problem ublažava i nekoliko institucija koje su razvile programe obrazovanja u game developmentu od kojih je možda i najznačajnija izgradnja poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1 u Novskoj. Od osnutka 2018., razvojni put u inkubatoru započelo je čak 75 startupova.
Već šest godina A1 Hrvatska gradi regionalni gejming eko sustav koji okuplja fanove, gejmere, esportaše, developere, start-upove i poduzetnički inkubator PISMO powered by A1. Podršku im dajemo na infrastrukturnoj razini s najmodernijom mobilnom 5G mrežom i najvećom optičkom mrežom u Hrvatskoj, ali i kroz različita događanja, natjecanja te s najvećom regionalnom A1 Adria Leagueom. Trudimo se svojim ulaganjima podupirati razvoj znanja kao najvažniju bazu bez koje nema napretka industrije, ali ni društva. S obzirom na dosad postignute rezultate, regionalnu prepoznatljivost, a i šire, te zamah gejming industrije i esporta vjerujem da nas uz sve izazove čeka svijetla budućnost, izjavila je Monika Majstorović, direktorica marketinga za privatne korisnike A1 Hrvatska.
