Umjetna inteligencija u protekle je dvije godine unijela velike promjene u različita područja života. No, dio koji bio mogao biti posebno ugrožen su kreativne industrije.
Stoga je Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja (CISAC) naručila studiju, koja je na globalnoj razini procijenila ekonomski utjecaj umjetne inteligencije u glazbenom i audiovizualnom sektoru. Rezultati su, u najmanju ruku, zanimljivi.
Studija tako procjenjuje da će generativna umjetna inteligencija značajno ugroziti prihode autora u sljedećih pet godina, a istodobno obogatiti tehnološke tvrtke koje stoje iza Gen AI modela.
Dok će prihodi tehnoloških kompanija koje pružaju usluge generativne umjetne inteligencije zabilježiti izniman rast u nadolazećih 5 godina, stvarni autori riskiraju gubitak velikog udjela trenutnih prihoda zbog utjecaja AI na kreativni sadržaj kojeg su do sada stvarali oni, ističe se u studiji.
Unatoč tome što su oni stvorili kreativno "gorivo" za generativnu AI, gubitak prihoda za glazbene autore do 2028. godine procjenjuje se na 24 posto za glazbene te 21 posto za autore audiovizualnih djela. To bi moglo predstavljati kumulativni gubitak u iznosu od 22 milijarde eura u periodu od 5 godina: 10 milijardi eura u glazbi i 12 milijardi eura u audiovizualnom sadržaju, upozoravaju.
Predsjednik CISAC-a Björn Ulvaeus (autor hitova ABBA-e) je naveo rezultate studije kao smjernicu tvorcima politika u zakonodavnim raspravama diljem svijeta.
Za autore svih vrsta, od tekstopisaca do filmskih redatelja, scenarista do skladatelja filmske glazbe, umjetna inteligencija ima moć otključati nove i uzbudljive prilike – ali moramo prihvatiti da, ako je loše regulirana, ona također ima moć uzrokovati veliku štetu ljudskim autorima, njihovim karijerama i sredstvima za život. Koji će od ova dva scenarija biti ishod? To će velikim dijelom biti određeno odlukama tvoraca politike u reviziji zakonodavstva koja se trenutno provodi diljem svijeta. Od ključne je važnosti da ove propise ispravimo, zaštitimo prava kreativaca i pomognemo u razvoju okruženja umjetne inteligencije koje uvažava i štiti ljudsku kreativnost i kulturu, istaknuo je Ulvaeus.
Studija otkriva i da će se tržište glazbe i AV sadržaja, koje generira umjetna inteligencija, eksponencijalno povećati u sljedećih 5 godina. Trenutno je riječ o iznosu od otprilike 3 milijarde eura, što će do 2028. godine narasti na 64 milijarde eura.
Prema rezultatima ove ekonomske studije procjenjuje se da će, kao rezultat ovog eksponencijalnog rasta tržišta glazbe i audiovizualnog sadržaja, budući prihodi pružatelja usluga umjetne inteligencije rasti 4 milijarde eura na godišnjoj razini za AI generiranu glazbu (u odnosu na 0,1 milijardu eura 2023.) i 5 milijardi eura godišnje za AI generirani audiovizualni sadržaj (u odnosu na 0,2 milijarde eura) do 2028. godine.
Kako se ističe, to su prihodi koji će nastati zbog nelicenciranog umnožavanja autorskih djela, što predstavlja prelijevanje ekonomske vrijednosti od autora, ljudi u tvrtke koje na tržištu nude modele umjetne inteligencije.
Ova studija, urađena na visokoj profesionalnoj razini, nažalost potvrđuje našu opravdanu zabrinutost i sumnje autora koji smatraju da bi mogli lako biti stavljeni na marginu, lišeni kontrole nad svojim radom i uskraćeni za poštenu naknadu koju bi trebali ostvariti zahvaljujući svom radu. Dok se glazbeni i cijeli kreativni sektor prilagođavaju novim pravilima zahvaljujući novoj tehnologiji, zaštita financijskih interesa i kreativnog integriteta autora ostaje naš glavni prioritet, rekao je glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec.
U glazbenom sektoru, tržište streaminga i glazbenih knjižnica bit će pod snažnim utjecajem umjetne inteligencije. Predviđa se da će do 2028. Gen AI glazba činiti približno 20 posto prihoda tradicionalnih platformi za streaming glazbe i oko 60 posto prihoda glazbenih knjižnica.
Predviđeni gubitak prihoda također će biti značajan za autore audiovizualnog sadržaja. Prevoditelji, kao i osobe koje sinkroniziraju određene sadržaje te pišu i prilagođavaju titlove će u najvećoj mjeri osjetiti utjecaj umjetne inteligencije. Njihovim prihodima prijeti pad od čak 56 posto, prema rezultatima ovog istraživanja, dok bi scenaristi i redatelji mogli izgubiti prihode u visini od 15 do 20 posto.
U nepromijenjenom regulatornom okviru, autori će zapravo pretrpjeti gubitke na dva područja: gubitak prihoda zbog neovlaštene upotrebe njihovih djela od strane generativne umjetne inteligencije bez naknade tj. licence; i drugi, zbog zamjene njihovih tradicionalnih prihoda od autorskih djela u korist sadržaja stvorenog pomoću AI, koji se natječe s djelima stvorenim od strane ljudi, zaključuje se u studiji.
Zaključci ukazuju na temeljnu nepravdu koja se otvara na tržištu, pri čemu se radovi kreativaca nepravedno i neetički prisvajaju kako bi se povećali prihodi pružatelja generativne umjetne inteligencije. Istodobno se sami autori izostavljaju iz raspodjele. Poruka za institucije je da moraju hitno djelovati kako bi zaštitile ljudske kreatore, kulturu i kreativnost. Moraju osigurati da su autori zaštićeni, da mogu ostvariti svoja zakonska prava i zahtijevati transparentnost od ponuđača usluga umjetne inteligencije. S ovim načelima sve ovo može biti dobit i za kreativce i za tehnološku industriju, a ne ozbiljna prijetnja našoj kulturi i kreativnom sektoru, istaknuo je na kraju generalni direktor CISAC-a Gadi Oron.