Hrvatska se iz godine u godinu penje na listama startup nacija u svijetu. Ove je godine, prema podacima StartupBlinka, vodeće svjetske platforme za mapiranje i analizu startup okruženja, Hrvatska se smjestila na visoko 39. mjesto, što je 11 mjesta bolje nego godinu ranije.
Hrvatska je imala znatan rast ove godine i počinje pokazivati znakove preuzimanja vodstva u regiji. Uvijek postoji potencijal, ali kako smo spomenuli u izvještaju, javni je sektor uvijek bio lošiji. To se mijenja, istaknuo je za Zimo Eli David iz StartupBlinka.
Iako je Hrvatska u popisu zemalja napredovala, iz StartupBlinka ističu kako još uvijek nema niti jedan grad u top 100 startup gradova. Kako je Zagreb sa svojom startup scenom i 115. mjestom na listi najbliži tome, savjetuju da bi bilo dobro pretvoriti Zagreb u "regionalno startup središte", a drugim gradovima pomoći da poboljšaju startup okruženje.
S obzirom na to koliko su vaši poduzetnici talentirani, postoji velika šansa da ćete nastaviti rast. Slovenija je također imala dobar rast na ljestvici, ali kako je Hrvatska veća, vjerojatno će biti jednostavnije Zagreb pretvoriti u regionalno startup središte. Srbija pomalo klizi na listi, dijelom zbog ekonomskih razloga, zbog čega je poduzetnicima teže dobiti potporu u odnosu na EU zemlje, ali njihov je nivo poduzetništva izvrstan, prokomentirao je David.
Kako ističu iz StartupBlinka, Hrvatska je među europskim zemljama koje su u proteklih godinu dana zabilježile značajan rast u odnosu na proteklu godinu. Ove godine na popisu gradova u kojima se razvija startup scena ima čak sedam gradova - Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Pula, Varaždin i Zadar. Upravo su Rijeku, u kojoj buja startup scena i Zadar, koji se ove godine prvi put pojavio na listi, posebno istaknuli.
Zanimljivo, David nam je otkrio kako su fintech startupovi u Hrvatskoj bili nešto lošiji od konkurencije, ali su zato startupovi koji su u koronakrizi odlučili inovirati, izuzetno visoko smješteni.
Hrvatska je napravila izvrstan posao i smjestila se na 14. mjesto, a Zagreb je napravio ogroman skok među gradovima i smjestio se na 49. mjesto. Izvrstan posao!, stoji u izvještaju StartupBlinka u dijelu koji se odnosi na inovativnost vezanu uz koronakrizu.
Što se tiče startupova koji su posebno zapeli za oko StartupBlinku, David je izdvojio nekoliko.
Prije svega Rimac. Volim njegov duh i ambiciju. Trebali biste navijati za njega bez obzira na to kolike su mu šanse za uspjeh, rekao je David, ali i otkrio što bi još trebalo napraviti kako bi se startupovi u Hrvatskoj još bolje i lakše razvijali: Po meni, u Hrvatskoj nedostaje jača podrška i potpora poduzetnicima, umjesto analiziranje njihovih šansi za propast.
Kao primjer naveo je startup Tvornica snova.
Tvornicu snova vodi poduzetnica koja je uz gotovo nikakva novčana sredstva uspjela na tržište dovesti veoma kreativan proizvod koji ljudi obožavaju, istaknuo je David te dodao: Kad bismo imali kombinaciju mnogih Rimaca koji osvajaju svijet svojim proizvodima i mnogih Tvornica snova koje pokreću nešto izvrsno s malo novca, tada bi vaše startup okruženje bilo izvrsno.
Zanimalo nas je i što bi trebalo promijeniti kako bi u sljedećem izvještaju StartupBlinka Hrvatska bila još bolje rangirana.
Treba vam javni sektor koji je još uključeniji i fokusiraniji. ZICER je, primjerice, korak u pravom smjeru. No, ključno je i da što manje Hrvata napusti Hrvatsku, a to će se dogoditi kad shvate da Hrvatska zaista ima potencijala biti regionalno startup središte. Ključno je i imati što više privatnih inicijativa kao što je Impact Hub (koji vodi Hermes Arriaga), koji vode računa o vašoj startup sceni i guraju ju naprijed, rekao je na kraju David.
S obzirom na to da je ZICER istaknut kao pozitivan primjer u izvještaju StartupBlinka, za komentar smo zamolili i direktora Franu Šesnića.
Drago mi je da je Hrvatska prema Startup Ecosystem Rankings 2020, izvještaju koji detaljno i sveobuhvatno analizira svjetsku startup scenu, ušla na listu najboljih 40. Ovakva globalno prepoznata putanja može biti poticaj svima koji razmišljaju o tome trebaju li krenuti u realizaciju inovativnog tehnološkog projekta. Tu se vidi da se neke stvari kod nas ipak mijenjaju. A da bi se mijenjale brže, potrebno je pametno usmjeravati talente, motivirati raspoložive ljudske resurse i uspostavljati poduzetničku infrastrukturu. Također, treba osigurati jednostavnije mogućnosti financiranja u svim razvojnim fazama – od ideje do tržišno održivog proizvoda, istaknuo je za Zimo Šesnić.
Iako su u ZICER-u proteklih godina napravili velike pomake, još uvijek ima prostora za rast i razvoj.
Jedan od problema koji koči naš brži razvoj je prereguliranost sustava koja često onemogućuje razvoj inovativnosti u usporedbi s globalnim konkurentima. To se vidi i po rezultatima ove analize – manje regulirana društva koja su okrenuta tržištu i potrebama tržišta postižu bolje rezultate. Naši startupovi, a u ZICER-u ih je u ovome trenutku inkubirano stotinjak, pokazuju da svojim znanjima, kompetencijama i agilnošću mogu biti konkurentni. To se vidjelo i u koronakrizi kada su u problemu prepoznali priliku, brzo se prilagodili i na tržište lansirali inovativne tehnološke proizvode. Digitalna i virtualna ekonomija može biti nova prilika za nas. Pametnim povezivanjem svih dionika društva može se stvoriti kvalitetan startup ekosustav kroz koji naša pozicija na ovakvim rang-listama može postati stabilna, istaknuo je na kraju Šesnić.
