Društvene mreže ulijevaju lažan osjećaj sigurnosti i potiču korisnike da otkrivaju što više privatnih podataka. No, što kad te mreže neovlašteno bilježe biometrijske podatke?
Pred sudom u Kaliforniji podignuta je tužba protiv Instagrama u kojoj se navodi kako je ta aplikacija i društvena mreža u vlasništvu Facebooka, ilegalno prikupljala biometrijske podatke više od 100 milijuna svojih korisnika. U tužbi se navodi da je Instagram prikupljao, pohranjivao i potom profitirao od korisničkih podataka bez njihovog znanja ili odobrenja. Tužitelji se pozivaju na zakon o privatnosti podataka iz Illinoisa koji brani bilo kakvo prikupljanje biometrijskih podataka pojedinca bez njegovog odobrenja.
Ako sud utvrdi da je Instagram odnosno Facebook kriv, mogao bi biti prisiljen platiti i do 5000 dolara po korisniku.
Ovo nije prva takva tužba protiv Facebooka. Prošlog je mjeseca, u sličnoj tužbi zbog korištenja biometrijskih podataka na Facebooku, tvrtka ponudila da u sklopu nagodbe plati ukupno 650 milijuna dolara odštete. Nagodba još nije postignuta pa je moguće da će Facebook morati ponuditi još.
Pitanje korištenja biometrijskih podataka kako na društvenim mrežama, tako i u različitim sustavima za identifikaciju ljudi diljem svijeta, naišlo je na različite reakcije. Dok organizacije za zaštitu osobnih podataka smatraju kako se biometrijski podaci ne bi smjeli pohranjivati i koristiti bez znanja pojedinaca, drugi ističu da su oni nužni za razvoj sustava za prepoznavanje lica i sprječavanje kriminala.
U EU je stajalište podijeljeno te bi svaka zemlja članica trebala zasebno odlučiti o tome što će i koliko dopustiti, a da pri tome ne ograničava inovacije i razvoj novih tehnologija.
Izvor: Bloomberg
