Videoigre su se tijekom godina često optuživale da negativno utječu na djecu i mlade. No, istraživanja sve češće pokazuju da umjereno igranje videoigara u djetinjstvu i mladosti može imati pozitivne posljedice na razvoj mladih mozgova.

Posljednje takvo istraživanje u nizu, objavljeno u Journal of the American Medical Association, otkrilo je da igranje videoigara može imati pozitivan učinak na razvoj kognitivnih vještina kod djece.

Aleksandar Gavrilović, Marijana Zagorac, Dubravka Štefanac Vinovrški i Damir Đurović Gaming industrija u Hrvatskoj zarađuje značajan novac, a koliko točno pokazat će veliko istraživanje

Autor studije, Bader Chaarani, pojasnio je kako su otkrili da djeca koja igraju videoigre tri ili više sati dnevno, imaju bolje razvijenu kontrolu impulsa i radnu memoriju od djece koja ne igraju videoigre. Osim toga, ističe Chaarani, primijetili su da se aktivnost mozga mijenja u područjima koja se odnose na vid, pažnju i obradu sjećanja.

Istaknuo je i kako su te prednosti zamijećene samo kod igranja videoigara. Drugi oblici provođenja vremena pred ekranom, kao što su dopisivanje, gledanje televizije ili YouTubea, a koji se smatraju pasivnim načinom provođenja vremena pred ekranom, nisu rezultirali takvim prednostima.

Gaming, ilustracija Pada interes za live streamingom videoigara

Naša su otkrića pokazala da igranje videoigara poboljšava kognitivne sposobnosti koje su povezane s inhibicijama i radnom memorijom, ali i da mijenjaju način na koji se stvaraju poveznice u mozgu, istaknuo je Chaarani te dodao kako je sad potrebno dodatno istražiti koliko dugo ti učinci traju. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju