Ako su vaše lozinke za mail, društvene mreže i mobilno bankarstvo iste kao i prije pet godina – ili ih možda niste mijenjali još od srednje škole – danas je vrijeme da smislite nove. Iako bi redovno mijenjanje lozinki trebalo biti dio digitalne higijene, mnogi to odgađaju ili jednostavno ignoriraju.
Iz godine u godinu bilježi se sve veći broj djela kibernetičkog kriminala koji se prijavljuje, no pravi broj takvih slučajeva je puno veći, jer žrtve često ne prijavljuju da su se naše na udaru kibernetičkih kriminalaca.
Povodom Europskog dana zaštite osobnih podataka, koji se obilježava 28. siječnja, stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju: osobni podaci više nisu samo statistika u bazama – oni su otvorena vrata u vaš novčanik, identitet i cijeli digitalni život.
Osobni podaci nisu apstraktna kategorija – to su vaše ime i prezime, broj telefona, OIB, fotografije, adrese, detalji o financijama. Ukratko, to je sve što netko može upotrijebiti da se pretvara da ste vi, da vam ukrade novac ili vam nanese štetu na niz drugih načina, ističe Neven Matas, direktor za kibernetičku sigurnost u Infinumu.
Dovoljno je tek nekoliko osnovnih podataka – ime, datum rođenja ili broj mobitela – da netko konstruira uvjerljivu prijevaru. Dodamo li tome umjetnu inteligenciju koja može imitirati glas ili lice, i rizik više nije teorijski: posljedice mogu biti stvarna financijska šteta i ozbiljan udarac na reputaciju.
Pri tome nije riječ samo o privatnim korisnicima, nego i o zaposlenicima velikih, ali sve češće i malih i srednjih kompanija, koji su česta meta kibernetičkih kriminalaca. Phishing poruke dolaze na poslovne brojeve, kao i mailovi koji na prvi pogled izgledaju kao da ih je poslao poslovni partner. Tu nastaje rizik za krađu ne samo osobnih, nego i povjerljivih poslovnih podataka.
Na tržištu je dugo vladalo uvjerenje da su manje tvrtke izvan fokusa kibernetičkih napada, no ta je percepcija danas potpuno pogrešna. Napadači ciljaju organizacije svih veličina, posebno one bez jasno postavljenih sigurnosnih procesa, jer im one često otvaraju put prema većim sustavima. Tako da u 2026. kibernetička sigurnost postaje osnovna poslovna odgovornost, kaže Matas, dodajući kako je edukacija najbolja prevencija.
Dobra vijest je da je moguće zaštititi svoje podatke i to prilično brzo i jednostavno.
- Prije svega, budite sumnjičavi prema neočekivanim porukama jer mama vam nije poslala SMS: „telefon mi je pokvaren“, a banka vas nikada neće zvati da traži lozinku.
- Koristite različite lozinke za svaki račun i razmislite o upravitelju lozinki ako vam je teško pamtiti sve.
- Napravite sigurnosnu kopiju (backup) vaših podataka.
- Radi veće sigurnosti uključite dvostruku provjeru (2FA) na emailu, društvenim mrežama te drugim osjetljivim računima poput cloud servisa, online trgovina i komunikacijskih aplikacija. U tom slučaju, čak i ako netko sazna vašu lozinku, neće moći ući bez dodatne potvrde. I konačno, redovito ažurirajte softver jer ta „dosadna“ ažuriranja zatvaraju sigurnosne rupe koje hakeri mogu koristiti.
Iz Nacionalnog CERT-a upozoravaju kako bi svi trebali voditi računa o svom ponašanju na internetu - ne samo dok sjedimo za računalom i surfamo, već i dok instaliramo i koristimo različite aplikacije za pametne telefone.
Sve što radimo na internetu ostavlja digitalni trag, od pretraživanja, gledanja videa, slika, komentiranja na društvenim mrežama, korištenje raznih aplikacija i sl. Tragovi koji ostaju iza nas, često sadrže informacije koje nas mogu identificirati. Zato je potrebno razmisliti o radnjama koje činimo i tragovima koje ostavljamo kako bismo kibernetički prostor učinili ugodnim, a svoju privatnost zaštitili. Svaki pojedinac može napraviti razliku odgovornim ponašanjem, napominju iz Nacionalnog CERT-a.
Stoga savjetuju:
- redovito ažurirajte uređaje i aplikacije
- razmislite prije nego što dijelite osobne podatke online
- uredite postavke privatnosti na društvenim mrežama
- pazite koja dopuštenja dajete aplikacijama.
