Jedna od omiljenih namirnica diljem svijeta zasigurno je krumpir. Bilo da ga jedemo kao kuhani, pečeni ili prženi u ulju, milijuni ljudi svakodnevno konzumiraju barem neki oblik krumpira.
Ne samo da je bogat nutrijentima i kalorijama, već sadrži i vitamin C, kalij, vlakna i otporni škrob (koji je dobar za bakterije u našem probavnom sustavu), a prirodno ne sadrži gluten.
No, znate li otkud krumpir dolazi? Većina će ljudi vjerojatno reći iz Južne Amerike, iz Anda. I neće biti u krivu. Jer upravo su na tom području stari narodi prvi put kultivirali ovu biljku koja se poslije 16. stoljeća proširila svijetom.
Ali znanstvenici su otkrili zanimljivu činjenicu u krumpirovom "obiteljskom stablu". Kako su objavili u studiji objavljenoj u časopisu Cell, analizirali su 450 genoma iz kultiviranih krumpira i 56 genoma iz divljih vrsta krumpira te otkrili da je krumpir kakvog danas poznajemo nastao prije otprilike 9 milijuna godina na području Južne Amerike. I to nije sve. Analiza je pokazala kako je krumpir nastao prirodnim križanjem između pretka krumpira i - divlje rajčice.
Točnije, križanjem biljke koja se danas može naći u Peruu pod nazivom Etberosum, jako sliči krumpiru, ali nema gomolje te biljke divlje rajčice. Kako ističu znanstvenici, ove dvije biljke dijelile su zajedničkog pretka prije otprilike 14 milijuna godina, što im je omogućilo da se s vremenom križaju i stvore novi hibrid.
Pojava tih hibrida dovela je do razvoja gomolja na novonastaloj biljci iz koje će se razviti krumpir. Znanstvenici su otkrili da su geni koji su kod rajčice odgovorni za stvaranje ploda, kod biljke krumpira odgovorni za stvaranje gomolja.
Razvojem biljke s gomoljem, novostvoreni krumpir mogao se prilagoditi teškim i hladnim uvjetima na planinama, što je omogućilo novonastaloj vrsti da preživi i brzo se širi.
Krumpir je zaista jedna od najznačajnijih namirnica čovječanstva, kombinirajući izvanrednu svestranost, nutritivnu vrijednost i kulturnu sveprisutnost na načine s kojima se malo koja kultura može mjeriti, izjavio je Sanwen Huang, genomski biolog na Kineskoj akademiji poljoprivrednih znanosti i glavni autor studije.
Inače, trenutno se u svijetu uzgaja oko 5000 različitih sorti krumpira. Znanstvenici se nadaju da bi rezultati ove studije mogli pomoći u poboljšanju uzgoja krumpira koji se nalazi u izazovnom trenutku zbog klimatskih promjena u svijetu.
