Stručnjak za kibernetičku sigurnost Marko Gulan u Dnevniku Nove TV je komentirao širenje lažnih poruka putem društvenih mreža i paniku koju su izazvale.
Može li se dezinformacija spriječiti prije nego postane viralna je pitanje za milijun dolara. Poruke su tehnički zaštićene između pošiljatelja i primatelja i samo ih oni mogu pregledati. Međutim, u određenim slučajevima i određenim državama – ovisi o tome kako funkcionira pravosuđe i kakav ugovor imaju s davateljem usluge – može se zatražiti uvid u poruke, objasnio je.
Ono što je puno bitnije kod ovih poruka su metapodaci koji se koriste tako da se uz pomoć njih može vrlo brzo doći do insinuacije tko je prvi pustio nekakvu informaciju ili dezinformaciju, dodao je.
Također je rekao trebaju li biti kažnjeni samo oni koji su prvi poslali lažnu poruku ili i oni koji su je prosljeđivali.
Kolektivna histerija nam svima daje kredibilitet da kažemo da sve trebamo kazniti, ali pitanje je motiva: netko je dobio poruku i u dobroj ju je volji proslijedio. S druge strane, možemo li biti sigurni da nije kreirana putem umjetne inteligencije?, istaknuo je.
Teško da će se to prevenirati. Mi težimo privatnosti, a kada dođe do ovakve situacije, onda bismo svi željeli znati tko je prvi poslao poruku, pojasnio je Gulan.
Na kraju se osvrnuo i na uhićenje dvojice maloljetnika povezanih s terorizmom.
Što se tiče cyber terorizma, mislim da je to na agencijama koje bi o tome trebale izvijestiti javnost. Ja ću se usuditi reći da mislim da ima pokušaja cyber terorizma. Ja sam prije par mjeseci svjedočio slučaju svoje bliske osobe u kojem su preuzeti digitalni računi i počele su se širiti islamističke poruke. Moramo biti na oprezu i svi skupa poraditi na edukaciji, zaključio je.
