Svi bismo se mi složili da se naši problemi na Zemlji čine velikima i napornima, pa nam se i obična jutarnja gužva na putu za posao može učiniti kao užasna stvar. Poimanje drugih, mnogo većih pojava, može nam pomoći da se svjesnije osvrnemo na omjere tih svakodnevnih problema.
Letjelica Cassini svojim je mnogobrojnim doprinosima pokazala, ne samo znanstvenicima, nego svima nama, koliko Zemlja sa svim našim problemima može biti zbilja mala.
NASA-ina letjelica Cassini od 2004. godine kruži oko Saturna te nam je donijela na Zemlju više od 3000 znanstvenih izvještaja o svjetovima ''izvan našeg''. Cassini nam je omogućio do sada neviđene prizore i saznanja o predivnom Saturnu, njegovim neobičnim prstenovima i nevjerojatna 62 satelita.
Astonishing geometry of Saturn's rings, just in from Cassini. Hard to believe this is real! https://t.co/dDVPGaFLaQ pic.twitter.com/ijP4HTuu3S
— Corey S. Powell (@coreyspowell) 22. travnja 2017.
No nakon 20 godina duge svemirske odiseje, letjelica Cassini ostala je bez goriva, što znači da će uskoro morati završiti svoju misiju.
Njezin zadnji zadatak ipak tek počinje. Od 23. travnja Cassini će krenuti na svoju završnu misiju prije nego što se, kako je najavljeno, raspadne u Saturnovoj atmosferi 15. rujna.
Sljedećih pet mjeseci će možda biti i najdramatičniji dio njegovog puta. Letjelica će u 22 tjedna imati zadatak otići ''kamo još nitko nije bio'', u područje između prstenova i planeta, odakle će poslati izvješća na Zemlju. Čak i u zadnjim trenutcima svog raspadanja u rujnu, Cassini će slati podatke dok god bude mogao.
We’re heading into our #GrandFinale and the gap between Saturn and its rings. #CrazyEngineering! https://t.co/FwmPJhGLJW pic.twitter.com/bM5n0RorTd
— CassiniSaturn (@CassiniSaturn) 23. travnja 2017.
Iako će Cassini donijeti iznimne podatke u zadnjim trenutcima, znanstvenici i astronauti zbilja su pogođeni činjenicom što se bliži kraj njegovog puta.
"Postoji taj osjećaj gubitka", rekao je Earl Maize, voditelj projekta Cassini u JPL-u, ranije ovog mjeseca na konferenciji za novinare NASA-e. "Mi, čovječanstvo, već se 13 godina nalazimo u orbiti Saturna. Možete se ustati ujutro, dobiti izvješće o vremenu, vidjeti kako izgleda površina... Povezani smo s tim planetom i povezali smo cijeli planet. Ali i to će završiti... I nažalost, za te trenutke neće biti zamjene neko vrijeme."
Svijet zbilja duguje mnogo toga Cassiniju i nisu rijetki koji su pratili njegov put pa tako i skori odlazak.
Samo na Twitteru letjelica ima više od milijun pratioca. Dok su neka od Cassinijevih otkrića, poput pronalaska molekule hidrogena u oceanu na satelitu Enceladus, postala i najpopularnije dijeljeni sadržaji. Tisuće svemirskih entuzijasta sigurno će osjetiti završetak Cassinijevog puta kao veliki gubitak.
Ipak, nisu svi Cassinijevi obožavatelji spremni plakati.
"Mislim da je prerano pjevati epove o pothvatima Cassinija u povodu njegove skore smrti, s obzirom na to da je spaljivanje zakazano tek za pet mjeseci", izjavio je Jonathan Lunine, direktor Cornellovog centra za astrofiziku i planetarnu znanost. "Od danas do rujna bit će mnogo novih saznanja o onome što se nalazi oko Saturna, koliko su prstenovi teški te sve ostale nevjerojatne detalje o Saturnovim prstenovima, mjesecima i atmosferi - sve te informacije ćemo moći dobiti upravo zahvaljujući Cassinijevom letu kroz ove veoma tijesne prolaze orbite Saturna.'' Samo nekoliko tjedana prije početka njegove finalne misije, Cassini nam je poslao fotografiju Zemlje s jednog od Saturnovih prestenova. Naš plavi planet nije ništa više od jedne male bijele točke, koju prati još manja točkica, naš Mjesec.
Zoom into Cassini’s last view of Earth and you can also see the moon – a smaller, fainter dot to the left. https://t.co/boo1hivU9g pic.twitter.com/Cl4M5lLKOB
— CassiniSaturn (@CassiniSaturn) 20. travnja 2017.
Upravo je taj prizor jedan od onih koji će uvijek ostati zapamćen, iako nije toliko značajan kao ostali znanstveni podaci do kojih je letjelica došla. Snimka našeg malog planeta postaje još manja. Čak i samo iz naše galaksije, tek smo bijela točka.
Cassini, iako samo letjelica, pomogla nam je pokazati kako smo svi mi tek dio nečeg puno većeg, većeg od našeg planeta i naše galaksije, a opet kako su svakodnevni problemi sitnice spram tog prostranstva. Kako nas i naš Antun Branko Šimić podsjeća: "Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!"
