To je uz ostalo rečeno u petak na predstavljanju ključnih odrednica te strategije, koja se radi za desetogodišnje razdoblje, do 2032., a koja je trenutno tj. još do 28. listopada na e-savjetovanju, te je državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva (SDURDD) Bernard Gršić na predstavljanju pozvao na uključivanje u to savjetovanje.
Porast utjecaja ICT-a u BDP-u na bar 13 posto
Ured SDURDD je i nositelj izrade strategije, a partner hrvatski ured tvrtke Deloitte, čiji je predstavnik Gordan Kožulj rekao kako se očekuje da se provedbom politika i ostvarivanjem ciljeva iz tog strateškog dokumenta udio ICT sektora do 2032. u BDP-u poveća na bar 13 posto, dok je 2019. bio oko 4,5 posto.
I ta kao i ostale strategije trebaju podupirati i biti sastavni dio krovne Nacionalne razvojne strategije Hrvatske, kao i odredbe Europske komisije o digitalnoj transformaciji, što je jedan od prioriteta u EU-u. To treba biti poticajno i za tehnološki razvoj, inovacije i povećanje i zadržavanje ICT stručnjaka, rekao je Kožulj.
On i Gršić podsjetili su i na osnovni cilj strategije - da Hrvatska 2032. bude zemlja digitalno konkurentnog gospodarstva, digitalizirane javne uprave i personaliziranih javnih usluga te da po indeksu digitalizacije u EU DESI-ju dostigne europski prosjek, za razliku od sada kada je na 21. mjestu od 27 članica EU.
Digitalna transformacija u Hrvatskoj je pokrenuta i ide u dobrom smjeru, ali za dostići spomenute ciljeve do 2032. treba brže trčati od drugih. Vjerujemo da su svi određeni ciljevi dostižni, pa čak da će u nekim elementima poput digitalnih vještina biti i nadmašeni, sve kako bi građani i gospodarstvo imali bolje uvjete rada i života digitalne komunikacije s institucijama, ocijenio je Gršić.
Razvoj digitalnih vještina kod građana, da razumiju što donosi i da se znaju koristiti tehnologijom naveo je pak jednim od najvažnijih zadataka da bi se digitalizacija dobro odvijala, a za to pak moramo imati dobru povezivost i dostupnost interneta.
Po Kožulju pak tu je jako važno i pitanje povjerenja u tehnologiju, od 5G-a i umjetne inteligencije do sigurnosti i zaštite podataka, ali i da ICT sektor još poboljša svoje rezultate, koji su već dobri, ali može i bolje, za što je, kako je dodao, važno i da imaju drugačiji fiskalni okvir te da Vlada prarti to tržište i trendove.
Bitno je da se kroz porezna, regulatorna i parafiskalna rasterećenja omogući da se poveća broj i zadrže ICT stručnjaci u zemlji, da im plaće mogu biti veće, a za to su predviđene i mogućnosti radničkog dioničarstva te druge, poručio je Kožulj.
Gršić je zaključno dodao da će se nakon e-savjetovanja Strategija dodatno razmotriti, te da bi na usvajanju u Hrvatskom saboru trebala biti do kraja ove, a u primjeni od 2023. godine.
