Novo znanstveno otkriće moglo bi rezultirati sigurnom i reverzibilnom kontracepcijskom pilulom, nakon što su otkrili spoj iz kineske tradicionalne medicine koji je miševe i majmune u testovima privremeno učinio neplodnima.
Spomenuti spoj zove se triptonid, a dobija se iz kineske biljke Tripterygium wilfordii Hook F. (Lei gong teng). Ta se biljka tradicionalno koristila za liječenje reumatskog artritisa, no od 80-ih godina 20. stoljeća zabilježeni su slučajevi da su muškarci koji su je uzimali tijekom nekoliko mjeseci pokazivali znakove neplodnosti.
Što se pokazalo neugodnom nuspojavom u liječenju artritisa, sad se čini kao prav i odgovor potrebu za kontracepcijskim lijekom za muškarce.
Kineski znanstvenici su stoga u novoj studiji provjerili koliko bi ta biljka dosita mogla i biti uspješna u kontracepcijskoj ulozi. Proučavali su deset spojeva iz te biljke i izdvojili triptonid kao idealnog kandidata.
Testovi na životinjama pokazali su da je jedna dnevna doza unesena oralnim putem učinila miševe neplodnima unutar tri do četiri tjedna, a majmune unutar pet do šest tjedana.
Triptonid radi tako da deformira 100 posto spermija na testiranim životinjama, tako da oni više ne mogu plivati prema naprijed i tako doći do jajašca i oploditi ga.
Sretni smo da je ovaj spoj, čini se, idealan muški kontraceptiv, ističe autor studije Dr. Wei Yan.
Njegov tim tvrdi da triptonid ispunjava sve uvjete. ne samo da je učinkovit i jednostavan za unos putem pilule, već je i ne hormonski pa ne bi trebao utjecati na raspoloženje pacijenta ili izazvati promjene u ponašanju.
Tim nije zabilježio niti nikakve toksične nuspojave, a ono najvažnije jest da je proces u potpunosti reverzibilan, jer nakon prekida uzimanja triptonida, plodnost se vraća unutar četiri do šest tjedana.
No, triptonid nije jedini muški kontraceptiv u razvoju, neki od drugih spojeva već prolaze i fazu kliničkih testiranja na ljudima.
Kineski znanstvenici se nadaju da će i oni uskoro započeti klinička testiranja s triptonidom.
Njihova studija objavljena je u znanstvenom časopisu Nature Communications.
Izvor: New Atlas
