Udruženje američkih psihologa provelo je novu studiju koja je bazirana na prijašnjih više od 70 istraživanja, a koja su uključivala skoro 100 tisuća ljudi te njeni rezultati pokazuju ono što nam je svima manje-više poznato. Društvene mreže poput TikToka i Instagrama, odnosno njihovo pretjerano korištenje negativno djeluju na kognitivne performanse.
Tako nešto su vjerojatni svi korisnici pametnih telefona povremeno osjetili, odnosno pogotovo oni koji provode puno vremena uz ekrane, ponajviše skrolajući i konstantno tražeći novi zanimljivi video koji će im probuditi dopamin.
Stalno žele još sadržaja
Njegovom oslobađanju pridonosi kontinuirano listanje (swipe) po ekranu, kako bi se dobio novi, stimulirajući sadržaj, a time se stvara petlja pri kojoj, što se korisnicima prikazuje više takvog sadržaja, oni konstantno žele još. Ono do čega dolazi u slučaju kada su korisnici konstantno izloženi visoko stimulirajućem i brzom sadržaju poput kratkih videa koji se stalno izmjenjuju, jest da mogu postati desenzibilizirani na sporije zadatke poput čitanja, rješavanja problema i dubokog učenja.
To je povezano i sa slabijim kognitivnim sposobnostima poput zadržavanja pažnje, pamćenja i slično, ali i drugim problemima poput lošeg djelovanja na mentalno zdravlje i dobrobit, manjka samopoštovanja te stvaranja negativne slike o svom tijelu. Također, ova je studija povezala i previše vremena provedenog uz spomenute društvene mreže i s povećanjem stresa i anksioznosti jer je korisnicima teško ostaviti ekrane i isključiti se te imaju problema s regulacijom emocija.
Brain rot
Sve to ukratko dolazi do - propadanja mozga (brain rot - izraz koji je jako dobro poznat današnjim mladima), što se prema Oxfordskom rječniku definira kao pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, ponajviše kroz rezultat prekomjerne konzumacije materijala, posebno online sadržaja koji se smatra trivijalnim. Zanimljivo, upravo je brain rot, odnosno propadanje mozga ili umno propadanje, bila riječ godine u Oxfordskom rječniku za 2024.
Pored toga, uz pretjerano korištenje ekrana povezuju se i drugi poznati problemi poput socijalne izolacije jer ljudima kontakte u stvarnom svijetu sada zamjenjuju digitalne interakcije pa iako su društvene mreže namijenjene povezivanju, zbog svega navedenog one na kraju pogoršavaju osjećaj usamljenosti.
S obzirom na to da nije riječ o novom problemu, već ljudi godinama muku muče s ovisnošću o ekranima i njihovim negativnim utjecajem na njihove živote, prvi korak pri rješavanju tog problema jest priznati da se pretjeruje s ekranima, a nakon toga treba krenuti u digitalnu detoksikaciju i povratak u stvaran svijet. Što je puno lakše reći, nego napraviti.
Izvor: The Independent
